* Požar na farmi progutao pedesetak ovaca, a uz pomoć Opštine i solidarnosti kolega stočara uspeli su da obnove i uvećaju stado
 
Iako na površini od 38.000 hektara oranica imaju najviše razvijenu ratarsku proizvodnju i izobilje žitarica, u opštini Apatin generalno nisu zadovoljni stočnim fondom. U odnosu na veličinu zemljišta kojim raspolažu, poljoprivrednika koji se bave stočarskom proizvodnjom, po proceni stručnjaka, u pet postojećih katastarskih opština trebalo bi da bude daleko više. Poslednjih godina stanje u tom pogledu se popravlja, na svu sreću, a posebno je to vidljivo u ovčarstvu gde, pored tradicionalnih odgajivača iz Svilojeva, interesovanje za držanje stada ovaca sve više pokazuju i Apatinci.
Porodica Nedeljke i Vladimira Kosanovića spada među pionire novog talasa omasovljenja stočnog fonda koje opština Apatin zdušno podržava. Od dobijenih 150.000 dinara opštinskih subvencija Kosanovići su pre šest godina kupili 20 umatičenih grla il de frans i na svom salašu na obodu Apatina krenuli sa uzgajanjem i omasovljenjem stada.
– Koštala su grla znatno više jer smo, pored opštinskih sredstava, u formiranje stada uložili svu svoju ušteđevinu, koju smo u tom momentu imali. Nismo se nijednog trenutka pokajali što smo ušli u priču sa ovcama, s obzirom na to da su naša deca, ćerka Milana (15) i sin Strahinja (11) bili oduševljeni opredeljenjem da se time bavimo i, pošto vole životinje, svesrdno su nam pomagali u svakodnevnom poslu na farmi, kaže Nedeljka, koja radi kao trgovac, dok je muž Vladimir policajac u MUP-u.
Početak rada na uzgajanju ovaca za porodicu nije bio nimalo lak, ali svakako se smatra uspešnim. Ovce su hranili zdravo, žitaricama proizvedenim na svojoj zemlji, bez korišćenja bilo kakvih hemijskih preparata. Već su imali stalne kupce za jagnjad, farma je napredovala, povećavao se broj grla...
Taman kad su pomislili da su stali na svoje noge, Kosanoviće je u maju 2020. godine zadesio veliki peh. Na farmi je izbio veliki požar, iskra je upalila složene suve bale kukuruzovine, plamen se uz pomoć vetra razvio neverovatnom brzinom, pa su bukvalno za dvadesetak minuta ostali bez štale, šupe, svih pomoćnih objekata, hrane za stoku... Vatrena stihija je, uz svu nepokretnu imovinu, progutala i 47 grla ovaca, mahom starosti od godinu-dve, kao i pet-šest jaganjaca. Sve ovce su, kažu, bile umatičene, s pedigreom, a ukupna šteta se procenjuje na oko 40.000 evra. 
Uprkos pretrpljenom gubitku i stresu koji su preživeli, Kosanovići su, za ljubav svojoj deci, smogli snage da, uz pomoć Opštine i solidarnosti dobrih ljudi, za samo sedam meseci, bukvalno iz pepela iznova podignu farmu.
– Neizmerno smo zahvalni svima na svoj dobijenoj pomoći, kako u građevinskom materijalu tako i novčano. To nam je dalo dodatnu snagu i motivisalo nas da istrajemo u obnovi farme, kao i stada, kaže Nedeljka, dodajući da posebnu zahvalnost duguju kolegi stočaru Vladimiru Mrđanu iz Obrovca kod Bačke Palanke, koji im je, bez ikakve tražene naknade, poklonio 30 umatičenih grla rase il de frans.
Prošlo je već dve godine od požara koji im je uništio decenijski rad, a Kosanovići su “opet na nogama”. Trenutno na farmi hrane 60 ovaca i oko dvadesetak jaganjaca, a njihov broj se iz meseca u mesec progresivno uvećava. Opredeljenje da drže rasu il de frans nije slučajno.
 – To su ovce kvalitetnog mesa i visoke plodnosti, po čemu su posebno prepoznatljive i tražene, posebno jaganjci. Uz to, imaju tri jagnjenja u dve godine, što je za nas stočare isplativo, veli Nedeljka.
 Ova rasa, kaže, odlikuje se belom, jakom i kvalitetnom vunom sa runom bez pigmentacije. Težina runa kod jednogodišnje ovce je od tri i po do četiri kilograma, a ovna pet-šest kilograma.
– Od svega toga, nažalost, na farmi nemamo nikakve prihode, jer vunu niko ne otkupljuje. Uglavnom završava na gradskoj deponiji, što je, s obzirom na to da je vuna dokazano odličan ekološki izolator, velika šteta jer može da se upotrebi ne samo za spravljanje odeće već i u građevinarstvu, kaže Nedeljka. 
 Za Kosanoviće, posle svega što su preživeli i poput ptice feniks uzdigli se iz pepela, kako sami kažu – nema nazad. 
 – Baviti se ovčarstvom danas nije nimalo lako, posebno što nemamo ispašu, a hrana je sve skuplja, otkup i cene promenljive i nesigurne... Održava nas velika ljubav prema životinjama, želimo da naša deca žive i hrane se zdravo i sve činimo da im to omogućimo, kaže Nedeljka, uz napomenu da bez pomoći Opštine i državnih subvencija, 7.000 dinara po grlu, uz sav svoj uloženi trud, sigurno ne bi mogli da opstanu i napreduju sa stadom kojim trenutno raspolažu.
 
Tekst i foto: K. Rajević
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Apatinu” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Opštinske uprave Apatin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
5. AVGUST 2022.