* Ovakav način obrade podrazumeva da se žetveni ostaci u potpunosti vraćaju u zemljište, a po žetvi za ovu operaciju se najpre radi ljuštenje strništa, dok je “glavna” mašina za osnovnu obradu razrivač
 
Poljoprivredno zemljište je jedan od najbitnijih resursa za uspešnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Stoga je od velike važnosti očuvati njegov kvalitet i, ako je moguće, unaprediti ga. Da li će ovaj resurs biti sačuvan kao neraskidivi deo životne sredine, kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju u velikoj meri zavisi od njenih korisnika, poljoprivrednih proizvođača. 
Svestan da domaćinski odnos prema zemljištu u eksploataciji obezbeđuje zalog za budućnost, poljoprivredni proizvođač Aleksandar Grbić iz Žitišta odlučio se da na porodičnom gazdinstvu koje vodi sa svojom suprugom, a u saradnji sa njenom sestrom i pašenogom koji je agronom, iz obrade zemljišta skoro potpuno izbace plug. U cilju poboljšanja kvaliteta zemljišta, ali smanjenja troškova u proizvodnji, odlučili su se za konzervacijsku obradu zemljišta. 
Sa svojim najbližima Aleksandar se bavi isključivo ratarskom proizvodnjom na par stotina hektara. U setvenoj strukturi su zastupljeni suncokret, kukuruz i pšenica i u svim proizvodnjama se primenjuje konzervacijska obrada zemljišta, što nije uobičajeno za ovaj deo Banata, jer ima dosta teških zemljišta. Jedan deo zemljišta koji obrađuju Grbići u Srpskom Itebeju, gde si nalaze proizvodne parcele najvećim delom, ritska je crnica, a ostatak su lakša zemljišta. 
– Kada smo počeli da obrađujemo zemlju na ovaj način, od mnogih smo čuli komentare da to neće ići i da na taj način ne može da se radi. U dosadašnjem radu na ovaj način, ono što je sigurno, mi nismo videli nikakvu promenu na lošije, ni u smanjenju prinosa ni u bilo kom drugom segmentu, tvrdi Aleksandar Grbić. 
Ovakav način obrade podrazumeva da se žetveni ostaci u potpunosti vraćaju u zemljište, a po žetvi za ovu operaciju se najpre radi ljuštenje strništa, dok je “glavna” mašina za osnovnu obradu razrivač. Osim što se na ovaj način vraćaju žetveni ostaci u zemljište, i na taj način poboljšava struktura i kvalitet zemljišta, manji je i broj prolazaka mehanizacije, pa se samim tim smanjuje i sabijanje zemljišta. S druge strane, ovaj način obrade je i energetski efikasniji, a tako i zdraviji zbog smanjene potrošnje goriva. Treba naglasiti i da se na gazdinstvu Grbić koristi mehanizacija sa najvišim standardima emisije izduvnih gasova, te je i s ovog aspekta zadovoljen kriterijum ekološki prihvatljive proizvodnje. 
O poboljšanju kvaliteta zemljišta ovakvim vidom proizvodnje, kako kaže ovaj poljoprivrednik, još uvek je rano govoriti. Od prošle godine na ovom gazdinstvu se radi i analiza zemljišta, a vidljivija poboljšanja možda će biti uočljiva za oko pet godina. Mnogo je onih koji očekuju da ako rade ovaj vid obrade zemljišta postignu veće prinose. Međutim, u ovoj proizvodnji nisu samo prinosi merodavni jer, ističe Aleksandar, ako vi sa manje ulaganja postignete isti prinos, a pri tom ne narušavate kvalitet zemljišta, vi ste već otišli korak napred. Iako ovaj poljoprivrednik vodi računa o kvalitetu zemljišta, u Srpskom Itebeju ima još onih koji spaljuju žetvene ostatke, što ni po jednom osnovu za većinu poljoprivrednih proizvođača na ovom području ne može biti izbor, s obzirom na štetu koju ova mera izaziva ne samo u zemljištu već i na drugim poljima. Aleksandar je nažalost bio svedok prošle godine da paljenje strništa može biti loše po druge, kada je vetar doneo vatru na njegovu parcelu i izgorela je površina od 20 hektara. Pukom srećom, požar je brzo ugašen. Ali, veli, na rešavanju ovog problema se radi. U saradnji sa ljudima iz Opštine Žitište i Instituta “Biosens” može se u budućnosti očekivati prevazilaženje ovog problema. 
Analiza zemljišta se sada koristi i za đubrenje, a u planu je da se u budućnosti pređe na varijabilno đubrenje kada se za to steknu uslovi, odnosno nabavi adekvatna mehanizacija. Za sada se u ove namene koristi precizni Amazone rasipač, a potreban je onaj sa sekcijskom kontrolom koji će omogućiti da se mineralno đubrivo aplicira na osnovu unapred učitanih mapa. 
I za aplikaciju zaštitnih sredstava u biljnoj proizvodnji koristi se savremena prskalica Amazone. S obzirom na to da je nova, i da ima potrebnu garanciju kvaliteta proizvođača, za sada nije dodatno testirana, ali kada dođe vreme za to, da bi bili uvereni u ispravnost vitalnih delova  – svakako će se uraditi kontrola. 
Da je svest o ekologiji i životnoj sredini na visokom nivou na ovom gazdinstvu, potvrđuje i činjenica da se razvrstava otpad iako to nije obaveza. Na posebnom mestu se odlaže ambalažni otpad od hemijskih preparata zaštite bilja, kao i džambo vreće. Iako je svest na visokom nivou, ovaj ambalažni otpad se nakuplja i sve ga je više, a niko ne dolazi po njega. Iluzorno je sakupljati otpad i čekati dve godine da neko dođe da ga preuzme. Ispada da je samo za ambalažu, kako kaže Aleksandar, potrebna posebna prostorija, a mnogi ne mogu sebi da priušte ovakav komoditet. 
Ovakvi izbori u radu su ključni i s aspekta zdravstvene bezbednosti kao i kvaliteta, s obziriom na to da se roba prodaje kako lokalnim fabrikama stočne hrane tako i izvoznicima žitarica.  
Tekst i foto: M. Antanasković
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Žitištu” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Žitište. Stavovi izraženi u ovim publikacijama isključiva su odgovornost autora i njegovih saradnika i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Opštine Žitište.
 
22. JUL 2022.