* Zaštiti životne sredine u ovom domaćinstvu se poklanja posebna pažnja, a pogotovo zbrinjavanju animalnog otpada
 
Privilegija je živeti po meri svojih očekivanja. Među retkima čiji su se snovi ostvarili je Zoltan Bečei iz banatskog sela Debeljače. Poljoprivreda je bila i ostala osnovno zanimanje u ovoj porodici. Oduvek se ovde živelo od svog rada, obrađujući zemlju i gajeći stoku. 
Uz dedu Janoša i Zoltan je zavoleo poljoprivredu. Sećanja dosežu do skromne dedine štale, u kojoj su uvek bile po dve krave, kako bi se porodica prehranila i preživela.
Obično su vrednosti utkane u detinjstvu putokaz za dalji život. Stoga ni Zoltan, a ni njegov otac Janoš nisu želeli da napuste porodično imanje za koje su vezani i na kome ostvaruju svoje snove. Janoš je završio mesarski zanat, a srećan je što se i njegov sin Zoltan odlučio da bude mesar i nastavi putem svojih predaka. 
Bečei, otac i sin, danas obrađuju svojih 5,5 ha i uzimaju u zakup još 1,5 ha, na kojima gaje detelinu, pšenicu, kukuruz. Ovakva setvena struktura im je neophodna jer su prvenstveno stočari, pa treba obezbediti hranu za stoku. 
- Stočari smo oduvek, a preradom mesa zvanično smo počeli da se bavimo pre nepune dve godine, kaže Zoltan.
U oborima je trenutno 50 svinja, a očekuju još 50 prasadi koja uskoro treba da stignu. Svinje tove za klanje, a nedavno su zaklali i poslednja tri bika iz štale.
 Objekti se brzo pune. Telad nabavljaju u selu. Praksa je da kupuju odlučeno tele starosti 6-7 nedelja. Bikove tove dok ne dostignu težinu 450-500 kilograma i onda ih vode u klanicu. Imaju svoje krmače, pa sami proizvode prasad, a ako ih nema dovoljno, kupuju ih.
 Kapacitet klanice “Bečei” za sada zadovoljava nedeljnu potražnju, 2-3 bika i 20 svinja. Trenutno uspevaju da odgovore tražnji. Autentični su s ponudom, jer meso prerađuju onako kako se nekad radilo po kućama. Mnogi kupci se, zahvaljujući ukusu ovih proizvoda, vraćaju sećanjem u detinjstvo. Upravo iz tog razloga, među kupcima je mnogo onih koji su napustili našu zemlju i odabrali život u inostranstvu.
- Od prerađevina, u ponudi su domaće švargle, bele kobasice, krvavice, čvarci, šunkarica, tirolska i novosadska salama, dimljena šunka, salama s povrćem i kačkavaljem, pečenica. Poseban specijalitet je hurka s kukuruzom, proizvod koji je karakterističan samo za Debeljaču, kaže Hajnalka, Zoltanova supruga.
Svi proizvodi mogu da se kupe u njihovim mesarama u Debeljači i Crepaji, a uskoro se otvara i objekat u Opovu.
Prepoznatljivi su po tome da je ovo porodična firma u kojoj rade roditelji i deca, kao i Zoltanova sestra i njen sin. 
Klanica, kao i objekat za držanje stoke, ispunjava neophodne higijenske standarde. Kapacitet farme je 100 svinja i 20 bikova. Higijena se redovno održava, a postoje i kanali kojima se izmet odvodi u septičke jame. Iako štala nije najmodernija, ipak je u funkciji, a želja Bečeija je da imaju veću štalu, kao i klanicu i hladnjaču.
- Do sada smo ulagali svoja sredstva da ovo bude na sadašnjem nivou. Za proširenje kapaciteta potrebna su veća ulaganja, koja mi nemamo. Zato bi nam pomoć države i te kako dobro došla, kaže Bečei.
Zaštiti životne sredine u ovom domaćinstvu se poklanja posebna pažnja, pogotovo odnošenju animalnog otpada. To je uslov bez koga ova proizvodnja ne bi mogla da opstane. Na osnovu ugovora, animalni otpad odnosi specijalizovana firma iz Ćuprije. Leti po njega dolaze dva puta nedeljno, a zimi jednom.
- Dok ne dođu da ga preuzmu, otpad ostavljamo u zamrzivaču. Da ne radimo tako, raspao bi se na ovako visokim temperaturama, saopštava Hajnalka. - Osoku koristimo za đubrenje zemljišta. Izneli smo je na njivu po skidanju pšenice.
Bečei poštuju zakonske propise, propisane standarde, reč inspektora i stručnjaka tehnologa, a sve u želji da budu što bolji i uspešniji i da njihova proizvodnja u potpunosti zadovolji sve potrebne standarde. 
Svakako da je teško svako jutro poraniti u pet sati, a posao završiti pre ponoći, ali saznanje da je zatvoren proizvodni krug i da se na tržište iznosi gotov proizvod koji su sami osmislili je veliki podsticaj. To je san koji Bečei žive i žele da traje.
Tamara Gnip
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Kovačici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Kovačica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
19. AVGUST 2022.