* Begečka šargarepa je, zahvaljujući svom kvalitetu, zaštitila geografsko poreklo, a sada je dobila i manifestaciju koja će dodatno promovisati ovaj brend
 
U Begeču, šargarepa se proizvodi na 600 hektara, što je više nego u,  recimo, čitavoj Hrvatskoj. I to ne bilo kakava šargarepa, već nadaleko čuvena po svom ukusu i kvalitetu. Na karakteristike ovog povrća najveći uticaj ima mikroklima ovog pitomog, plodnog vojvođanskog mesta, smeštenog uz Dunav, ali i tehnologija proizvodnje. Najveći deo proizvodnje zasniva se tokom leta, setvom na bankove, a sve površine imaju sistem za navodnjavanje “kap po kap”. Kvalitet Begečke šargarepe kupci su odavno prepoznali, pa u jesen kamioni puni ovog povrća kreću put svih bivših jugoslovenskih repubika, ali i Rumunije, Bugarske, Grčke... Samo mali deo proda se kroz domaće markete. Zahvaljujući svojim karakteristikama, Begečka šargarepa je ispunila sve preduslove da postane brend sa zaštićenim geografskim poreklom, što se i dogodilo pre šest godina. Ove godine Begečani su dosanjali još jedan dugogodišnji san, a to je da naprave manifestaciju u čast povrća koje ih je proslavilo. Prva “Šargarepijada” održana je 12. novembra.
– Imamo brend koji je odavno zaslužio da dobije manifestaciju u svoju čast. Zato smo je i osmislili i podelili u nekoliko segmenata. Jedan segment je kulturno-umetnički program u čast šargarepe, koji je održan ispred Kulturnog centra, drugi je izlagački, na kojem je oko 20 proizvođača predstavilo Begečku šargarepu i proizvode od nje. Deo manifestacije bio je i kuvanje gulaša sa Begečkom šargarepom. Cela manifestacija bila je humanitarnog karaktera, a sva prikupljena sredstva biće upotrebljena za lečenje  devojčice Ane Milić iz Begeča, kaže Dragana Radosavljević, direktorka Kulturnog centra u Begeču, jednog od organizatora manifestacije.
O značaju manifestacije za promociju Begečke šargarepe na otvaranju je govorio Milan Tatić, predsednik MZ “Begeč”, koja je, takođe, jedan od organizatora prve “Šargarepijade”.
– Želimo da dodatno popularišemo Begečku šargarepu i proizvode od nje, ali i da, zahvaljujući ovoj manifestaciji, dospemo na turističku mapu Srbije, rekao je Tatić.
Želju da ova manifestacija postane tradicionalna izrazili su svi Begečani, ali i gosti “Šargarepijade”. Otvarajući ovaj skup, Aleksandar Petrović, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada, rekao je da Begeč ima obavezu da “Šargarepijada” postane tradicionalna. Grad Novi Sad pružio je značajnu pomoć u uspostavljanju brenda Begečka šargarepa i u organizaciji manifestacije, a kako je istakao Petrović, tendencija Novog Sada, koji je ovogodišnja evropska prestonica kulture jeste da se kulturološki širi na čitavoj svojoj teritoriji.
Nosilac prava intelektualne svojine zaštićenog geografskog porekla Begečke šargarepe je ZZ “Begečki povrtari”, čiji direktor Goran Zec kaže da ideja o pokretanju manifestacije postoji već godinama.
– Želeli smo da zajedno sa Gradom Novim Sadom, koji nam pruža veliku podršku kada je u pitanju sertifikacija proizvodnje šargarepe, organizujemo manifestaciju sličnu futoškoj “Kupusijadi”. Futoški kupus je prvi proizvod koji je zaštitio geografsko poreklo, a računajući i Fruškogorski lipov med i Begečku šargarepu, Novi Sad je, zahvaljujući podršci koju pruža proizvođačima brendova, lokalna samouprava koja prednjači u Srbiji po broju sertifikovanih proizvođača, kaže Zec.
Goran Zec ističe da Grad pruža podršku i kada je u pitanju analiza kvaliteta gotovih proizvoda. Analizira se sadržaj šećera, beta karotena, a standardno se rade analize sadržaja teških metala i pesticida.
Proizvođači su, takođe, zadovoljni zbog organizovanja prve “Šargarepijade”. Đorđe Pavkov iz Begeča, master inženjer zaštite bilja, već godinama sertifikuje proizvodnju šargarepe na 42 jutra.
– Reč je o izuzetno komplikovanoj i zahtevnoj proizvodnji, u kojoj uvek bude iznenađenja. Samo istrajni i oni koji veruju u sebe mogu da opstanu u ovom poslu, kaže Pavkov, koji je više puta preispitivao svoju odluku da ostane da živi i radi na selu, ali, ipak, kaže da bez proizvodnje šargarepe ne bi znao kako da živi.
Janko Medveđ je svakako najveći i najpoznatiji proizvođač begečkog brenda, sa čak 130 hektara koje svake godine ima pod šargarepom. Ne seje ni manje ni više jer, kako kaže, ta površina je dovoljna da potpuno uposli proizvodne kapacitete. Iako ima verne kupce, veli da je dobro što je napravljena manifestacija u čast šargarepe, za koju se nada da će postati tradicionalna.
– Dobro je da se naš brend kroz manifestaciju dodatno promoviše, jer imamo kvalitet koji to svakako zaslužuje, naglašava Medveđ i dodaje da ovogodišnje ekstremne temperature i poskupljenje repromaterijala nisu mimoišli ni proizvođače šargarepe, ali su, i pored toga, odnegovali proizvod odličnog kvaliteta.
Organizatori i gosti bili su zadovoljni programom i kvalitetom eksponata na “Šargarepijadi”, a otišli su sa nje uz konstataciju da je najteže probiti led i nešto organizovati prvi put, te da se podrazumeva da će se ponovo okupiti na istom mestu i u isto vreme za godinu dana.
Aleksandra Milić
 
ŠARGAREPA NA STO NAČINA
 
Na “Šargarepijadi” se predstavio i Gastronomsko-istraživački centar iz Novog Sada, koji ima sekciju za istraživanje novih jela.
Prema rečima Gorana Gašparovskog, predsednika ovog centra, želja za saradnjom sa proizvođačima šargarepe odavno postoji. Specijalno za “Šargarepijadu” Centar je kreirao tri proizvoda, izrađena od šargarepe sa zaštićenim geografskim poreklom. 
– Reč je o pekmezu od šargarepe sa dodatkom citrusa i unikatne mešavine začina. Tu je i tart od šargarepe, odnosno vrsta pite od prhkog testa. Pošto se radi o austrougarsko-francuskoj tehnici pravljenja poslastica, trudili smo se da kreiramo novi, vojvođanski proizvod od šargarepe, cimeta, karamele i začina. Napravili smo i slanu grickalicu od šargarepe, koju smo nazvali begečka glista, kaže Gašparovski i dodaje da je u planu širenje saradnje sa proizvođačima, kao i izrada drugih proizvoda od šargarepe.
Namera je, kako kaže, da se brendiraju i proizvodi od šargarepe, slično osnovnoj sirovini od koje se izrađuju.
 
Projekat “Zdrava hrana važna za životnu sredinu i razvoj turizma na teritoriji Novog Sada” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
25. NOVEMBAR 2022.