* Nada i Sanja su dokazani proizvođači organske hrane koji stalno unapređuju proizvodnju, utiču na kreiranje agrarne politike u ovoj oblasti i nesebično dele znanje o ovoj važnoj temi
 
Kada neko pita organske proizvođače kako su se odlučili za ovu proizvodnju, mnogi će odgovoriti da su, pre svega, želeli da obezbede zdravu hranu za svoju porodicu, pa su vremenom viškove počeli da iznose na tržište. Nemali broj njih se, u želji da postanu proizvođači zdrave hrane, preselio iz grada na selo. Upravo takva je priča Nade Letić i Sanje Kuzmanović, obe iz Čeneja kraj Novog Sada. I Nada i Sanja su se svojevremeno iz Novog Sada preselile u Čenej i zajedno sa muževima otpočele svoju organsku priču. 
Nada Letić je organskom proizvodnjom počela da se bavi pre više od decenije. Celokupno gazdinstvo veličine dva hektara podređeno je organskoj proizvodnji, pre svega povrća, a delom i ratarskih useva. Deo proizvodnje nalazi se na otvorenom, a deo je pod plastenicima. Nada se od početka bavljenja ovom proizvodnjom izdvojila kao neko ko glasno zastupa interese organskih proizvođača, ali i edukuje potrošače o značaju ove proizvodnje. Učesnik je mnogobrojnih tribina na kojima je delila svoje iskustvo u bavljenju ovim poslom, a kako sama kaže, i pored brojnih obaveza, nikada nije odbila novinare koji su želeli da na njenom imanju zabeleže priču o organskoj poljoprivredi. Sve iz razloga da bi organskoj proizvodnji obezbedila preko potreban prostor u medijima.
Bila je i jedan od inicijatora osnivanja udruženja organskih proizvođača sa teritorije grada Novog Sada. Udruženje “Organski sad - Novi Sad” osnovano je 2014, pre svega sa ciljem udruživanja i zajedničkog nastupa organskih proizvođača sa teritorije grada. Ovo udruženje od početka svog postojanja izdvojilo se kao važan pregovarački faktor kada je u pitanju kreiranje mera Grada u organskoj poljoprivredi. Dogovorom gradskih vlasti i udruženih proizvođača kreirana je najbolja politika podrške organskoj poljoprivredi na lokalu koja postoji u našoj zemlji. Organski proizvođači od Grada dobijaju podršku za sertifikaciju, nabavku semena i drugog potrebnog repromaterijala, izlazi im se u susret i prilikom nabavke neke opreme, organizovanja studijskih putovanja, manifestacija i slično.
Udruženje na čijem čelu je Nada Letić pokrenulo je svojevremeno i organizovanje Dana organskih farmi, kako bi se potrošačima omogućilo da se upoznaju s proizvođačima organske hrane, ali i njenim značajem za zdravlje ljudi, očuvanje životne sredine i podršku razvoju lokalne sredine. Dani organskih farmi najpre su počeli da se organizuju u Čeneju, a kasnije su se, uz podršku Grada, preselili u centar Novog Sada, kako bi ova manifestacija bila dostupna što većem broju građana. 
Osim na ovim manifestacijama, građani sa organskim proizvođačima mogu da se sretnu i kupe njihove proizvode na novosadskoj Ribljoj pijaci, gde je deo tezgi izdvojen isključivo za organske proizvode i niko bez sertifikata tu ne može da prodaje namirnice. 
Na imanju Nade Letić odnedavno se nalazi i jedinstven Distributivni centar organskih proizvoda. U ovom centru, čiju je izgradnju, po uzoru na slične u svetu, pomogao Grad Novi Sad, sabira se roba organskih proizvođača se teritorije grada. Potrošači će, kako je planirano, namirnice naručivati putem sajta Udruženja “Organski sad - Novi Sad”. Namera je da se potom potrošačima u specijalnim kutijama, sa logoom Udruženja, namirnice dostave u što kraćem roku. Ovaj vid naručivanja i isporuke organskih proizvoda još uvek nije dovoljno zaživeo, a deo krivice pripisuje se i suši koja je ove godine značajno umanjila prinose organskih proizvoda.
Nada Letić aktivno učestvuje i u kreiranju agrarne politike na lokalnom i pokrajinskom nivou. Član je radnih grupa za razvoj i unapređenje organske poljoprivrede koje postoje na nivou Grada Novog Sada, Privredne komore Vojvodine i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Po njenim rečima, ona i drugi članovi ovih grupa zalažu se za što bolje pozicioniranje organske poljoprivrede. Neki od rezultata koji su, po njenim rečima, nastali kao efekat rada grupacije pri resornom sekretarijatu su povećanje iznosa subvencija namenjenih nabavci mehanizacije u organskoj proizvodnji i povećanje udela bespovratnih sredstava u konkursima.
Ništa manje nije impresivna ni biografija Sanje Kuzmanović kada je u pitanju organska proizvodnja. Ova mlada žena je kao diplomirani ekonomista odlučila da dođe na selo i posveti se poljoprivredi. Najpre je organsku proizvodnju, uz pomoć supruga, razvijala na imanju njegovih roditelja, a kasnije su se preselili na obližnji salaš u Čeneju, kako bi bili još bliži prirodi i zdravom načinu života.
Sanja Kuzmanović sa suprugom trenutno obrađuje 3,5 hektara u organskom statusu, što je značajan skok u odnosu na 2015. godinu, kada su počeli sa ovom proizvodnjom i imali 0,8 hektara.
Kaže da se na različite načine snalazila, učila, pitala iskusnije za savet. Veliku zahvalnost za stečeno znanje u organskoj proizvodnji duguje emeriti prof. dr Branki Lazić i prof. dr Snežani Oljači. Danas, kako priča, proizvodi po principima koje je naučila od drugih, ali veliki deo proizvodnje i metoda je modifikovala i prilagodila svojim potrebama.
U plastenicima godišnje u proseku smeni tri useva, a proizvodnju planira tako da povrće koje gaji dospeva sukcesivno, kako bi osigurala kontinuitet u snabdevanju kupaca, ali i pravilno uposlila radnu snagu.
Od ove godine njeno gazdinstvo je registrovano i za proizvodnju organskih prerađevina. Iz tog razloga, proizvodnju paprike i paradajza od kojih se prave ajvar, sok i drugi proizvodi planira tako da plodovi sazrevaju u septembru. Ako bi dospevali ranije, kako kaže, njihova berba bi se preklopila sa drugim poslovima na gazdinstvu, a bilo bi i previše vruće za pravljenje prerađevina.
Sanja je, takođe, aktivan učesnik brojnih tribina i organizacija posvećenih razvoju organske proizvodnje. Član je Udruženja “Organski sad - Novi Sad” i redovan učesnik Dana organskih farmi. Kupci mogu da je sretnu i u organskoj ulici na Ribljoj pijaci. Rado se odaziva i zahtevima studenata novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, smer Organska poljoprivreda, da stručnu praksu odrade na njenom imanju. Svoja iskustva rado deli sa kupcima, ali i drugim organskim proizvođačima, koje rado ugosti na svom imanju.
Od nje se, između ostalog, može čuti da osim biljaka koje se gaje za tržište, na parcelama obavezno ima i biljke prijatelje: kadifica, mirođija, bosiljak, neven i druge, koje pomažu da osnovni usev bolje napreduje. Nezaobilazan je i suncokret, kojeg prvo napadnu vaši, što je indikator da bi trebalo da se primeni neka od dozvoljenih mera zaštite na osnovnim usevima. Ukoliko vaši napadnu tikvice, Sanja kaže da jednostavno treba ošišati gotovo svo lišće, a tikvice će se vremenom oporaviti i dati rod. Ima rešenje i za buvač u spanaću. U ovaj usev usejava rotkvicu koju buvač više voli. Rotkvica je, u stvari, kolateralna šteta da bi se sačuvao i na tržište izneo zdrav spanać. 
Sanja kaže da je u organskoj proizvodnji važno imati zatvoren ciklus proizvodnje. Iz tog razloga, ona i njena porodica gaje koke, ovce i svinje koje pojedu svo povrće koje nije za tržište, a zauzvrat obezbeđuju stajnjak za đubrenje organskih useva.
Govoreći o kanalima prodaje, ističe da i pored svih olakšica koje Grad Novi Sad obezbeđuje za organske proizvođače, najveće tržište je i dalje Beograd, u koji odlazi najviše robe sa ovog imanja. Nada se da će sajt Udruženja “Organski sad - Novi Sad” zaživeti i da će to olakšati i ubrzati plasman.
Bez obzira na povremene uspone i padove, ali i sitna razočarenja kojih ima u svakom poslu, proizvodnja na imanjima ove dve vredne žene iz godine u godinu napreduje i predstavlja dobar primer svima onima koji razmišljaju da se oprobaju u organskom sektoru. One su u poslu objedinile sve osnovne postulate organske proizvodnje - poštovanje zaštite životne sredine i orijentisanost ka lokalnoj zajednici i njenom razvoju. Ne zaboravljaju ni na humanost, pa je novosadsko udruženje prošle godine darovalo hranu Dečijem selu u Sremskoj Kamenici. U planu je i da se članovi Udruženja uključe u rad platforme koja se bavi racionalizacijom potrošnje hrane.
Aleksandra Milić
 
Projekat “Uloga žena u razvoju organske poljoprivrede u Vojvodini” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
19. AVGUST 2022.