* Uskoro će biti izgrađen auto-put kojim će se mladi vratiti u Zrenjanin, očekuje gradonačelnik Simo Salapura
 
Grad Zrenjanin je srce Banata i njegov kulturni, privredni, politički i sportski centar. Iako se radi o pitomom ravničarskom mestu, bogate arhitekture, izgrađenom uz reku Begej, idiličnu sliku kvari upravo ova reka. Begej je, naime, poprilično zagađen, a čistom pijaćom vodom već poodavno ne mogu da se pohvale stanovnici ovog grada. Ukoštac sa ovim problemima ozbiljno se uhvatila aktuelna gradska vlast sa gradonačelnikom Simom Salapurom na čelu, a cilj je, kako je za “Poljoprivrednik” rekao prvi čovek Zrenjanina, da se život vrati na reku, a mladi zadrže u gradu.
– Trenutno smo jedan od lidera kada je u pitanju privlačenje investicija. Na našoj teritoriji nalazi se najveće gradilište na kojem kompanija “Linglong tajler” realizuje investiciju vrednu milijardu dolara. Ova investicija omogućiće otvaranje 1.200 radnih mesta. Imamo i industrijsku zonu na 500 hektara namenjenu investitorima. Sve to doprinosi intenzivnom privrednom razvoju Zrenjanina, a najbolji pokazatelj je povećana stanogradnja. Stanovi se trenutno grade na trinaest lokacija u gradu, što nije zabeleženo poslednjih 30 godina. Svesni smo da intenzivan privredni razvoj mora da prati razvoj ekologije. Uskoro ćemo dobiti građevinsku dozvolu za prečišćač otpadnih voda. Kada ga izgradimo, očistićemo Begej i moći ćemo da razvijamo turizam na reci, objašnjava Salapura i dodaje da zbog međunarodnog projekta izgradnje biciklističke staze na relaciji Zrenjanin–Temišvar postoji velik potencijal za razvoj biciklističkog turizma, pa je nautički turizam sledeći logičan potez.
Bržem privrednom razvoju Zrenjanina svakako će doprineti i izgradnja planiranog auto-puta, koji će ovaj banatski grad dodatno pribiližiti Beogradu, Novom Sadu, Subotici, ali i Šidu i Šapcu. Želja je, kako je za naš list istakao Salapura, da ovaj put, pre svega, mladi iskoriste da se vrate u Zrenjanin, a ne da iz njega odlaze.
Pozitivne promene su, po rečima našeg sagovornika, već sada vidljive. U gradu su u proteklom periodu značajno porasli prihodi od poreza na zarade, što je direktna posledica otvaranja novih radnih mesta i rasta plata. Novac u gradsku kasu stiže i od prodaje građevinskog zemljišta, za šta vlada sve veće intresovanje fizičkih i pravnih lica. Sve to je uslovilo da budžet Grada bude znatno veći u odnosu na onaj koji je projektovan 2021. godine i sada iznosi 6,3 milijarde dinara.
– Planova ima mnogo, budžet ima više razvojnih komponenti  i siguran sam da će Grad i njegove javne ustanove i preduzeća pripremiti dovoljno dobrih i kvalitetnih projekata za njegovu realizaciju, rekao je Salapura i najavio da se uskoro očekuje izrada plana razvoja grada do 2030. godine, kojim će biti definisani prioriteti i mere razvoja u svim, za grad važnim, oblastima.
Izradi ovog dokumenta prethodiće javno-privatni dijalog, kako bi se čuo glas svih koji žive na teritoriji Zrenjanina, a poseban akcenat biće na održivom razvoju. Očekuje se da će kompletan nacrt dokumenta biti završen do kraja godine.
Težnja gradske vlasti je da se ne razvija samo gradsko jezgro, nego i sva 22 naseljena mesta, koja se nalaze na njegovoj teritoriji. Sa tim ciljem osmišljena je akcija “Da nam sela budu bliža”, koja podrzumeva da čelnici gradske vlasti obilaze sva mesta i u razgovoru sa meštanima donose odluku koji su infrastrukturni i drugi projekti prioritetni.
–  Ništa ne može da zameni direktan razgovor sa ljudima, da od njih čujete o problemima koji ih muče. Rezultati se već vide. U Perlezu je, na primer, pre tri godine bilo 200 praznih kuća, a sad ih je upola manje, kaže naš sagovornik.
Održivost je zajednički imenitelj koji se provlači kroz sve aspekte razvoja Zrenjanina. Cilj je, naime, da se ostvari privredni rast, ali da se pri tome sačuva kvalitet života građana. Poljoprivreda je jedan od važnih segmenata i njenom održivom razvoju poklanja se posebna pažnja kroz program podrške sprovođenju poljoprivredne politike  i politike ruralnog razvoja, koji se svake godine izrađuju za teritoriju grada.
 Značajna sredstva ulažu se i u projekte Zelene agende. Tokom protekle dve godine utrošeno je više od 30 miliona dinara u pošumljavanje i izgradnju parkova i stvaranje novih zelenih oaza na teritoriji grada.
Postoji još jedna stvar na koju su Zrenjaninci posebno ponosni, a to je titula Evropskog grada sporta, koja je obeležena nizom prigodnih aktivnosti. Zrenjanin je privi grad u Srbiji kojem je Evropska asocijacija  prestonica gradova sporta dodelila ovu titulu. Imajući u vidu značaj fizičke aktivnosti za zdravlje, ovo je, uz zdravu hranu i životnu sredinu, sigurno najvažniji činilac kvalitetnog života Zrenjaninaca.
Aleksandra Milić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Zrenjaninu” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Gradske uprave grada Zrenjanina. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
10. JUN 2022.