* Danas drži krave, ovce, konje i magarce, koji su tokom cele godine na pašnjaku nadomak sela, a idealno je mesto za ispašu stoke
 
Mladi poljoprivrednik Sava Milašinov iz banatskog sela Pavliša odrastao je u zemljoradničkoj porodici. Radeći sa ocem, zainteresovao se za poljoprivredu i stočarstvo, a zavoleo domaće životinje. Danas drži krave, ovce, konje i magarce, koji su tokom cele godine na pašnjaku nadomak sela, a idealno je mesto za ispašu stoke. Obavezno angažuje pastira da ih čuva.
Više od 20 godina Milašinov drži krave, rase hereford u sistemu krava–tele. Ima preko 110 grla svih kategorija. 
– Dobro je što su krave non-stop na paši, pa nemamo neka veća ulaganja – kaže naš sagovornik. – Ova rasa krava je otporna na niske temperature, jedino kad su ekstremno hladne zime, onda ih dohranjujem kod kuće. Kosim livadu i koristim biljne ostatke i silažu od kukuruza. Profit nije veliki, ali ipak je unosno. Muško tele prodamo kad dostigne težinu 150-200 kg, zato što se tada najviše isplati, a žensko ostavljamo za dalju reprodukciju. Bikove nismo tovili, bolje je da prodam tele za 700 nego bika za 900 evra. To je isplativije. 
Milašinov je veliki ljubitelj ovaca, rase virtemberg. Krenuo je sa oko 60 grla, pa je još dokupio i trenutno ima oko 100 grla. Žensku jagnjad ostavlja za priplod, a mušku prodaje. Ali, kako kaže, sad je opet jagnje skuplje nego ovca. I više se isplati da proda jagnje težine 30-40 kg za 400 dinara po kg, mada kaže da ni tu nije neki veliki profit. 
Iz ljubavi ovaj ugledni stočar ima 13 konja i dva ždrebeta rase lipicaneri. Konje uglavnom koristi za prevoz. Poslednjih 10 godina drži magarce, sad ih ima ukupno 18 i pule. Za sve životinje koje ima, kaže da nisu zahtevne i da ih baš zato i drži. Žao mu je da ih prodaje. 
Ovaj stočar koristi subvencije od države, što mu olakšava stočarsku proizvodnju. Po oteljenoj kravi dobije 40 hiljada, za magarce 10 hiljada dinara, a za ovce, pošto još nisu umatičene, ne dobija ništa. Uzima državnu zemlju po sistemu prava prečeg zakupa, oko 80 jutara. 
Osim stočarstva, Sava Milašinov se bavi i ratarskom proizvodnjom. Obrađuje oko 400 jutara, od čega 50 jutara sopstvene zemlje. Seje kukuruz, pšenicu i suncokret. Ove godine najviše je imao suncokreta, oko 170 jutara, kukuruza 70 i pšenicu na ostalom zemljištu. 
– Ratarska proizvodnja se isplati, mada ne bude dobro svake godine – ističe naš sagovornik. – Zadovoljni smo kada smo pozitivni ili bar na nuli, a najvažnije da nismo ispod nule. Pšenica je ove godine dobro rodila – 3,5 tona, a suncokret 1,8 tona po jutru. Kukuruz je zbog suše podbacio, a kad je dobra godina, bude oko četiri tone po jutru.
Ovaj poljoprivrednik kaže da se u proizvodnji ratarskih useva pridržava svih agrotehničkih mera, od obrade zemljišta i đubrenja, preko setve i nege do ubiranja. Poštuje plodored, u jesen zaore njivu i nađubri mešanim đubrivima, a u proleće azotom. Atar je dobro kanalisan, ali nemaju mogućnost da navodnjavaju. Tip zemljišta je ritska crnica, koja je teška za oranje i potrebno je više goriva za obradu, oko 20 litara po jutru. Prošle godine je kupio đubrivo kad je bilo dosta povoljnije nego sad. Ove godine će, očekuje, biti finansijskih problema, jer su se već zadužili. Iz seoske zadruge nabavlja repromaterijal i njima prodaje sve proizvode. Jedino kukurz ostavi za konje i svinje. 
Proizvodnju finansira preko kredita sa malim kamatama, pa je tako kupio traktor i neophodnu mehanizaciju. Sa ocem je izgradio objekte i hangar od 400 kvadrata za životinje. Štalu za krave je sam pravio i dosta dobro je opremljena. Ima i skladište za kukuruz, kao i svu neophodnu mehanizaciju.
Sava Milašinov je veliki ljubitelj ptica, golubova i pasa, koje drži u svom dvorištu. Veliku pomoć i podršku u poslu pružaju mu supruga i majka, a svi žive u zajedničkom domaćinstvu. 
S. Vukelić
 
Projekat: “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Vršcu” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Vršca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
25. NOVEMBAR 2022.