* Osnovi zadatak PSSS je transfer znanja od nauke do poljoprivrednika, odnosno učenje proizvođača kako da unaprede proizvodnju, a pri tome sačuvaju svoje zdravlje i životnu sredinu
 
Adekvatno i kontinuirano obrazovanje je pravi način da poljoprivredni proizvođači unaprede proizvodnju, ali i da nauče kako da dobiju kvalitetan proizvod i sačuvaju svoje i zdravlje okoline u kojoj rade. Misiju prenosa znanja poljoprivrednicima na teritoriji Srbije u najvećoj meri rade stručnjaci iz poljoprivrednih savetodavnih službi. Tako je i u Užicu, gde već 64 godine Poljoprivredna stručna i savetodavna služba “Užice” (PSSS) uspešno radi i sprovodi misiju transfera najnovijih znanja i dostignuća do krajnjih korisnika. 
– Trenutno u našoj službi radi 15 stručnjaka, koji su zaduženi za unapređenje proizvodnje u ratarstvu, voćarstvu, zaštiti bilja i stočarstvu. Ove oblasti pokrivali su naši stručnjaci i kada je tek osnovana PSSS, a novina je što sada u okviru službe za zaštitu bilja imamo i Regionalni  prognozno-izveštajni centar, čiji zadatak je da prati i upozorava na pojavu bolesti i štetočina na usevima, objašnjava Ljubodrag Pantelić, direktor PSSS.
Ova služba stručno pokriva teritoriju osam lokalnih samouprava:  Užice, Bajina Bašta, Čajetina, Požega, Priboj, Nova Varoš, Prijepolje i Kosjerić, a u okviru njih 387 naselja. Reč je o površini od 315.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 117.000 hektara obradivo.
– Poljoprivredna proizvodnja odvija se na zemljištu niže klase, a dominantno su zastupljeni voćarstvo i stočarstvo. Povrtarska proizvodnja koncentrisana je uglavnom oko reka i retko ima tržišnih viškova. Slično je i sa ratarskom proizvodnjom. Kukuruz i strna žita domaćinstva proizvode samo za svoje potrebe. Ranije je dosta površina bilo pod krompirom, ali kako je opadao ekonomski interes za njegovo gajenje, tako su se smanjivale površine. Tamo gde je nekada bio krompir, sada su maline, kaže Pantelić. 
Iako na teritoriji koju pokriva PSSS “Užice” postoji mnogo staračkih poljoprivrednih gazdinstava, gde se mahom primenjuju tradicionalne metode gajenja, Pantelić kaže da su poljoprivrednici i te kako spremni da unesu novine u rad i učine ga produktivnijim i održivijim. 
– Naša služba organizuje brojna predavanja, tribine, postavlja oglede, štampa flajere putem kojih ukazujemo poljoprivrednicima čemu stremi savremena poljoprivreda i kako mogu da poboljšaju svoje poslovanje. Dovoljno je da jedan od njih uvede neku novinu na svoje imanje, drugi će, kada se uvere da to ima smisla, i sami vrlo brzo učiniti isto, objašnjava naš sagovornik.
Pantelić se zalaže za osavremenjavanje i uvođenje novih tehnologija u poljoprivredu, ali ne po svaku cenu, odnosno ne po cenu narušavanja životne sredine. Insistira da poljoprivrednici moraju pažljivo i po preporuci da pristupaju zaštiti useva. Ima predlog da se na flaše pesticida plaća kaucija, kako bi svako bio motivisan da ih pravilno odloži nakon upotrebe.
Stručna služba u Užicu, prema rečima direktora, uključena je u brojne projekte sa institutima, fakultetima i školama, a dobru saradnju imaju i sa užičkim Centrom za organsku proizvodnju.
– Proizvodnja organske hrane je dobra ideja, koja se polako sprovodi u delo. Proizvođači moraju da posmatraju širi kontekst, odnosno prednosti koje ova proizvodnja donosi. Ukoliko se ceo sistem pravilno postavi, cena proizvoda dobijenih u organskoj proizvodnji će kompenzovati uloženi trud i osigurati dobit. Uz to, sačuvaćemo resurse i imati zdravog čoveka, kaže Pantelić i posebno ističe važnost najavljenog jedinstvenog projekta uređenja jezera Vrutci koje će, ako sve bude išlo po planu, postati ekološko-agrarno-turistički raj.
Naš sgovornik zalaže se i za otvaranje pijaca na kojima bi se prodavali samo zdravstveno bezbedni proizvodi i poziva proizvođače da se udruže. Smatra da još dosta toga treba da se promeni u glavama proizvođača, koji moraju da koriguju svoje viđenje poljoprivrede. Cilj je, kako kaže, da proizvodnja bude u službi čoveka i prirode, a ako to upropastimo – upropastili smo sve.
A. Milić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Užicu” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Grada Užica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Grada Užica.
 
5. AVGUST 2022.