* Poštuju principe zdrave poljoprivredne proizvodnje i stoje iza svakog svog proizvoda, bilo da ga prodaju na pijaci ili  turistima
 
Malo je primera da se mladi ljudi iz grada presele u selo i posvete poljoprivrednoj proizvodnji, a od nje ne odustaju ni kada je teška godina, već gledaju kako da kroz dodatnu delatnost nadomeste nedostajuće prihode. Takav je primer Vedrana Kuntića, koji je, kada se zatvorila firma u kojoj je radio u Subotici, odlučio da sa roditeljima kupi imanje na obodu grada i tu zasnuje sopstvenu proizvodnju.
– Kada se ukazala prilika da kupimo ovo imanje, pre osam godina, moji roditelji su odlučili da se ovde presele zbog zdravlja, a ja sam imao viziju kako da na salašu razvijam poljoprivrednu proizvodnju, a uz nju i turizam. I eto, to se sada polako i ostvaruje. Od pre tri godine imamo i registrovano seosko turističko domaćinstvo. Za sada se bavimo samo ugostiteljstvom, a planiramo da konkurišemo za subvencije i izgradimo i smeštajne kapacitete. Organizujemo poslovne ručkove i manje porodične proslave za maksimalno 50 osoba. Ljudima se to svidelo, tako da nas preporučuju svojim prijateljima, kolegama – kaže sa osmehom ovaj mladić.
Na salašu porodice Kuntić poljoprivredna proizvodnja je osnova za razvoj turizma, ali pomažu razvoj i malih proizvođača u okruženju.
– Specifičnost naše ugostiteljske ponude je to što su u njoj samo  provereni domaći proizvodi iz sopstvene proizvodnje ili kupljeni kod komšija, tako da znamo odakle šta potiče i da nije iz industrijske proizvodnje – priča Vedran. – Kod nas gosti prvo dobiju za aperitiv domaću rakiju ili višnjevaču, koje mi proizvodimo, potom je na meniju supa od morke, pa pečenje, prasetina ili piletina, uz koje idu pohovane tikvice ili  patlidžan, u zavisnosti od sezone. Od pića u ponudi je domaće belo vino i domaći sokovi. Na kraju ručak “začinimo” domaćom štrudlom sa višnjama, makom ili kakaom, u zavisnosti od želje gosta, a sve to sprema moja majka, koja je glavna i odgovorna za kuhinju – s ponosom objašnjava naš sagovornik.
Poljoprivredna proizvodnja na salašu porodice Kuntić je veoma bogata i raznovrsna. 
– Proizvodimo skoro sve vrste povrća. Imamo 14 plastenika, a do ove finansijski veoma teške godine kontinuirano smo ulagali i kupovali jedan ili dva plastenika godišnje. Za ovu investiciju koristili smo i subvencije na pokrajinskom nivou. Povrće plasiramo putem turističke delatnosti, ali i prodajemo na pijaci. Prodaja na pijaci je moj posao. Imamo dve tezge i tamo sam svaki dan, osim ponedeljka. Kupci su nas već prepoznali i sve što iznesemo to se i proda. Pored naših proizvoda, prodajem i od komšija. Stanovništvo je staro, te im ja pomažem, a znam da su i njihovi proizvodi zdravi. Primera radi, jabuke proizvodi naša komšinica i znam da te jabuke nisu puno prskane, jer ona nema ni sredstava ni znanja da bi to činila. Naši kupci to sve prepoznaju i vide razliku u odnosu na ostale proizvode – s ponosom ističe Vedran.
Porodica Kuntić se bavi i voćarstvom. Imaju 180 stabala kajsija, oko 30 krušaka, a i svoj vinograd. Sve zasade su sami podigli, jer je salaš bio zapušten kada su ga kupili. Bave se i ratarstvom, pre svega zbog proizvodnje hrane za životinje.
– Poštujemo principe zdrave poljoprivredne proizvodnje i stojimo iza svakog svog proizvoda. Strogo vodimo računa o karenci, a koristimo i neke preparate za organsku proizvodnju. Ti biopreparati se uvoze iz Španije, a ne možemo da upotrebljavamo samo njih, zbog visoke cene. Ne planiramo prelazak na organsku poljoprivredu, zato što platežna moć kupaca u Subotici nije velika – objašnjava ovaj mladi proizvođač.
Naš sagovornik ističe da njegovo poljoprivredno gazdinstvo ima dobru saradnju sa Poljoprivrednom stručnom službom u Subotici, preko kojih rade redovne analize zemljišta, a u proizvodnji koriste stajsko đubrivo, jer se bave i stočarstvom.
– Na salašu imamo skoro sve domaće životinje, osim svinja, koje kupujemo od komšija za potrebe ugostiteljstva. Dakle, imamo naše koke, piliće, morke, patke, guske, ovce, a imamo i tri magarice i jednog konja. Moj rođeni brat, koji trenutno radi u Nemačkoj, ima stado sa 40 umatičenih ovaca. U ovoj proizvodnji momentalno ima više troškova nego zarade. Uopšte je veoma skup uzgoj životinja i zato propada naše stočarstvo. Primera radi, mi smo, kada smo potrošili kukuruz iz naše proizvodnje, za hranu za tri meseca morali da platimo 300-400 evra. To je neisplativo. Problem je i što subvencije kasne – kaže ovaj mladi proizvođač.
Naš sagovornik ističe i problem nelojalne konkurencije.
– Najveći problem za održivost malih proizvođača su cene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U to imam uvid, jer sam skoro već osam godina svaki dan na pijaci. Od kako je prošle godine kod nas u Subotici povećan broj velikih i malih marketa, sve manje kupaca dolazi na pijacu. U marketima su cene povrća ispod naše cene koštanja i to nam pričinjava problem. Mi smo do sada svake godine povećavali proizvodnju, ali ove ne možemo. Ostajemo na 14 plastenika i ne planiramo da se širimo, jer je jako loša situacija u pogledu održivosti poljoprivrede kod nas malih proizvođača. Ove godine je turizam pomogao da se održi poljoprivredna proizvodnja, a nadam se da će sledeće godina biti bolja za poljoprivredu – zaključuje Vedran Kuntić.
 
 G. Radović
 
DECA UČE DA PRAVE ZDRAVU ZIMNICU
 
Na salašu porodice Kuntić organizuju se dečji kampovi sa interesantnim sadržajem.
– Sa jednom nastavnicom organizujemo edukativne radionice, gde dolaze deca iz grada kako bi videla kako se uzgaja povrće i pravi zimnica. Tako su ove godine deca sama brala zeleni paradajz i papriku, slagali ih u tegle, koje su poneli kući, kako bi za Novu godinu obradovali svoje porodice zdravom zimnicom koju su sami, svojim ručicama napravili – kaže Vedran, s radošću što svoju ljubav prema povrću prenosi na mlađe generacije.
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Subotici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Subotice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
9. DECEMBAR 2022.