* Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se na oko 80 hektara, od toga su organski usevi na čak 30  
 
Poljoprivredna proizvodnja ima svoje cikluse i to je svima dobro poznato. Ono što je donelo prihod jedne godine, sledeće će možda biti izvor gubitaka i tako redom. Većina proizvođača se zbog toga odlučuje za proizvodnje u kojima, kako smatraju, ima najmanje rizika, a troškove i ulaganja u posao planiraju tako da, čak i ako neki usev podbaci, šteta bude koliko-toliko podnošljiva. Većina radi tako, ali ne i Ignjat Jurišić iz sremskomitrovačkog sela Šuljma. Svake godine ovaj proizvođač, koji je u posao u agraru uneo znanje stečeno na Poljoprivrednom fakultetu, smer voćarstvo, u proizvodnju uvodi nove biljne vrste i nove tehnologije, sa ciljem da utvrdi kakve će rezultate postići. Iako je fokus proizvodnje na konvencionalnom ratarstvu, velika pažnja na ovom gazdinstvu poklanja se organskoj proizvodnji, koju Jurišić zasniva na oko 30 hektara. Bavi se i mlevenjem organske pšenice u brašno u porodičnom mlinu, eksperimentiše sa proizvodnjom hladno ceđenog suncokretovog ulja… Nedavno je podigao zasade oraha, lešnika i šljive i time obnovio porodičnu tradiciju voćarske proizvodnje. Jurišić tesno sarađuje sa stručnjacima novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, koji na njivama u Šuljmu često postavlja oglede i u praksi ispituje vrednost svojih sorti i hibrida, ili tehnoloških postupaka.
Organskom proizvodnjom ovaj proizvođač počeo je da se bavi još 2008-2009. godine, kada je ovaj sistem kod nas bio još u povoju. Kaže da mu je osnovni motiv bio proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe pesticida i mineralnih đubriva.
– Razmišljao sam o tome u kom smeru se razvija poljoprivredna proizvodnja i koliko je u poslednje vreme porasla upotreba hemijskih preparata. Danas ste u situaciji da iz najbolje namere pružite detetu jabuku, koja lepo izgleda, a u stvari je puna pesticida. Pomislio sam na to kako su biljne vrste postojale i pre razvoja savremene poljoprivrede, pa su se i tada razvijale i donosile rod, priča Ignjat o tome kako je odlučio da se upusti u organsku proizvodnju.
Sa distance od 13-14 godina, koliko ima staža u organskoj poljoprivredi, Ignjat kaže da je ova proizvodnja puna izazova, treba se dovijati kako zaštititi i nahraniti biljke, a zarada čak i uz subvencije države ne opravadava uloženo.
– Važno je istaći da su prinosi u ovoj proizvodnji osetno manji. Preparati na bazi bakra i sumpora su dozvoljeni za upotrebu i njima rešavam većinu bolesti u organskim usevima. Sreća je da se njive nalaze na dobrom i provetrenom terenu, gde je smanjena mogućnost stvaranja i širenja bolesti. Sa insektima najviše imamo problema u pšenici gde se javlja lema, ali je srećom i to sporadično i drži se pod kontrolom. Velika je muka kada vidite da pšenica pati bez azota, a ne smete da ga primenite. Od đubriva u organskoj proizvodnji koristimo peletirani stajnjak, kaže Ignjat i zaključuje da je za uzgoj u organskom sistemu suncokret jedna od najzahvalnijih biljaka.
Za setvu organskih useva koristi konvencionalno proizvedeno, ali netretirano seme, jer organski proizvedenog jednostavno nema. Zato svake godine traži dozvolu od resornog ministarstva da bi zasnovao proizvodnju. Uz svu brigu koja neizostavno prati organsku proizvodnju, srećan je ako pšenica rodi 2-2,5 tone po jutru. Kada se na ovu količinu ukalkulišu troškovi proizvodnje, subvencije države i nešto veća cena zrna, računice ipak nema. Zarada je kao u konvencionalnoj proizvodnji, s tim da ima znatno više posla i brige, pa je jasno da se organska poljoprivreda radi iz sasvim drugih motiva.
Najveći deo njiva od ukupno 150 jutara sopstvene i zemlje uzete u zakup ovaj proizvođač zasniva konvencionalnom proizvodnjom. Najčešće je zastupljen tropoljni sistem, koji uključuje pšenicu, kukuruz i soju, ali i u ovoj proizvodnji trudi se da minimalizuje upotrebu herbicida, odnosno da korove suzbija mehanički. Zemljište redovno analizira, pa se norme za đubrivo primenjuju na osnovu preporuke stručnjaka.
Pre nekoliko godina odlučio je da podigne nove zasade lešnika, oraha i šljive i tako ponovo obnovi porodičnu voćarsku tradiciju. Lešnik će uzgajati u organskom sistemu.  U vreme kada smo posetili ovog proizvođača na njegovom imanju boravila je grupa stručnjaka iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, sa stručnjakom iz Bolivije Bastijanom Dreherom, a razlog je bio postavljanje ogleda u delu zasada lešnika.
Ovaj ogled sprovodi se u okviru međunarodnog projekta organske poljoprivrede OT4D i uključuje primenu dinamičkog agrošumarstva u proizvodnju lešnika. Reč je o postupku integrisanog uzgoja drveća, žbunastog rastinja i poljoprivrednih useva u cilju stvaranja održivih, produktivnijih biosistema.
– Ne znam kako će se ovaj ogled razvijati, to ranije nije rađeno kod nas, iskren je Ignjat, koji je za postavljanje ogleda izdvojio tri reda zasada lešnika.
Za kraj razgovora Jurišić kaže da se od poljoprivrede nije obogatio niti to očekuje. Smatra da su za ispunjenost u životu važnije neke druge stvari – druženja, putovanja, učenje, ali i sam rad u poljoprivredi. Da sve bude po meri, važna je i podrška porodice koju mu pružaju supruga, dva sina i majka, koja živi u zajedničkom domaćinstvu. Ljubav prema agraru koju je dobio u nasleđe od predaka, po svemu sudeći, uspeo je da prenese na sinove. Jedan studira voćarstvo na novosadskom Poljoprivrednom fakutetu, dok je drugi učenik srednje Poljoprivredne škole u Rumi. 
 
A. Milić
 
Projekat "Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Sremskoj Mitrovici" je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Sremska Mitrovica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.  
 
9. DECEMBAR 2022.