* U poljoprivrednoj proizvodnji poštuje se reč struke, tako da se proizvodi zdravstveno-bezbedna hrana, a vodi se računa i o zdravoj životnoj sredini
Stara Bingula je najmanje mesto na teritoriji Sremske Mitrovice, od čijeg centra je udaljena oko 25 km. U ovom lepom sremačkom selu danas živi manje od 100 stanovnika, čija je prosečna starost oko 50 godina. Mladi uglavnom odlaze u veća mesta tražeći bolje uslove za život, kao i perspektive za zaposlenje. Međutim, ima i suprotnih primera. Takvo je iskustvo Snežane Biserčić, zaposlene u Gradskoj upravi za budžet u Sremskoj Mitrovici, koja planira da se vrati u ovo lepo mesto, što se veoma dopada i njenoj deci.
– Vratila sam se i zato što želim da promovišem Staru Bingulu i zato što sam oduvek želela da se bavim seoskim turizmom. Prilika mi se ukazala u ovoj kući, koju je moj otac kupio, u mestu za koje sam emotivno vezana s obzirom na to da je moj deda po majci u Staroj Binguli nekada imao salaš. Ja sam maštala o bavljenju turizmom, a suprug je podržao moju ideju. Tako smo počeli da ulažemo u renoviranje ove kuće. Prvo smo se kreditno zaduživali, a 2019. godine smo konkurisali i dobili subvencije Ministarstva poljoprivrede za izgradnju ili adaptaciju tipičnog seoskog objekta, priseća se Snežana Biserčić, vlasnica seoskog turističkog domaćinstva “Biser”.
Naša sagovornica kaže da su prvu kategorizaciju uradili 2020. godine i tada su dobili jednu zvezdicu. Imajući u vidu da se kategorizacija objekata u seoskom turizmu kod nas radi na svake tri godine, očekuju da će se sledeće godine, zahvaljujući ulaganjima koja su u međuvremenu realizovali, popeti na lestvici kvaliteta.
– Proteklih godina dosta smo uložili u renoviranje, ali smo zadržali izgled autentične sremačke kuće. Imamo četiri ležaja, a planiramo da uvedemo grejanje, jer je gas prošao kroz ovo selo, ali ne i centralni vodovod. U Staroj Binguli svi meštani imaju sopstvene bunare, a naš je dubok 30 m, tako da nemamo problema sa vodosnabdevanjem. Struju imamo, a sve instalacije u kući su nove, objašnjava Snežana.
U ovom domaćinstvu turizam se nadovezao na poljoprivredu. Ipak, s obzirom na to da se Snežana i njena porodica uglavnom bave ratarstvom, potrebno povrće i voće nabavljaju od malih proizvođača u selu i tako im pomažu da prodaju svoje viškove.
– Pored ratarskih proizvoda, uzgajamo i šljive i jagode. Za stručne savete konsultujemo Poljoprivrednu stručnu službu u Sremskoj Mitrovici, radimo neophodne analize zemljišta, a hemijska sredstva koristimo minimalno i strogo vodimo računa o poštovanju karence. Od naših šljiva pravimo rakiju, a kupujemo grožđe za rakiju lozu. Sami proizvodimo suhomesnate proizvode od mesa koje nabavljamo od proizvođača u selu, od kojih kupujemo i sve ostalo što nemamo u našoj proizvodnji.
Meštani u Staroj Binguli se većinom bave voćarstvom, i to proizvodnjom bresaka, šljiva i krušaka. U povrtarstvu je najzastupljeniji paradajz, a u selu je razvijeno i stočarstvo.
– U selu imamo dva stada ovaca i koza, ima i proizvođača svinja, a ovde se, kao i nekada, organizuju tradicionalni svinjokolji. Inače, ovde kao da je vreme stalo, jer još postoje mobe, te nam nije teško da obezbedimo potrebnu radnu snagu. Meštani, kao i mi, poštuju reč struke, odnosno trude se da proizvode zdrave poljoprivredne proizvode, objašnjava naša sagovornica.
Snežana je ljubav prema Staroj Binguli prenela i na svoje troje dece, posebno na najmlađeg Todora koji, kako kaže, obožava ovo selo i poznaje ceo atar. Ovde rado dolaze i njihovi vršnjaci, jer je “Biser” bezbedno i toplo mesto i za dečje rođendane, kao i za okupljanja prijatelja.
– Kada leti organizuju proslave, stolove možemo da postavimo po čitavom dvorištu, a ispod nadstrešnice može da sedne dvadesetak ljudi. Planiramo da napravimo veliki vinski podrum, igralište za decu… Takođe, volela bih da imamo kokoške, da napravimo malu štalu gde bi bili poniji, s veselom iskrom u oku iznosi nam Snežana svoje planove.
Ovo seosko turističko domaćinstvo se do sada najviše promovisalo preko društvenih mreža, ali i preko zadovoljnih turista koji, uglavnom, dolaze iz inostranstva. Snežana ističe da su gosti pretežno naši ljudi, koji su otišli “trbuhom za kruhom” i koje, najčešće, nostalgija dovodi u “Biser”. Gostima su na raspolaganju brojni turistički sadržaji. U blizini su manastiri Petkovica i Kuveždin, ali mogu da odu i do Erdevika i Banoštora, te da posete brojne vinarije i probaju kvalitetna sremačka vina. Takođe, turisti mogu da posete i Specijalni rezervat prirode “Zasavica”, a domaćini mogu da im organizuju i lepe šetnje po Fruškoj gori ili posetu Sremskoj Mitrovici.
– Meštani bi želeli da obnove seoski Dom kulture, kako bi imali prostor za druženja i proslave. Ja sam im rekla da “Biser” mogu da koriste u te svrhe bez naknade, jer su i oni meni pomogli i pomažu mi uvek kad zatreba. Rekla bih da su se meštani dosta oslonili na mene, a i ja na njih, zaključuje svoju priču Snežana Biserčić.
G. Radović
ZAJEDNIČKI OČISTILI DEPONIJUNa ulazu u selo dugi niz godina nalazila se divlja deponija. Zahvaljujući Snežaninoj preduzimljivosti i spremnosti meštana da se uključe u zajedničku akciju, deponija je očišćena za samo jedan dan.– Proletos, između dva Uskrsa, došla sam na ideju da organizujemo čišćenje te deponije. Dopremili smo kontejner, ja sam pozvala meštane da se uključe u ovu akciju i rekla da ćemo krenuti prvo moja deca i ja… Iskreno, mislila sam da se neće odazvati više od desetak ljudi, ali došli su svi iz sela. Skupili smo 150 džakova smeća, koje su ovde uglavnom bacali vikendaši – kaže Snežana. – Ja sam bila oduševljena što smo uspeli da sami sebe pokrenemo. Smatram da u životu, dok čovek sam ne krene u ostvarenje cilja, niko mu neće ni pomoći. Ovo je bila naša prva zajednička i trenutno jedina akcija, ali verujem da će ih biti još – u dahu nam je ispričala ova energična žena.
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Sremskoj Mitrovici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Sremske Mitrovice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
28. OKTOBAR 2022.