* U poljoprivrednoj proizvodnji poštuje se reč struke, tako da se proizvodi zdravstveno-bezbedna hrana, a vodi se računa i o zdravoj životnoj sredini
 
Stara Bingula je najmanje mesto na teritoriji Sremske Mitrovice, od čijeg centra je udaljena oko 25 km. U ovom lepom sremačkom selu danas živi manje od 100 stanovnika, čija je prosečna starost oko 50 godina. Mladi uglavnom odlaze u veća mesta tražeći bolje uslove za život, kao i perspektive za zaposlenje. Međutim, ima i suprotnih primera. Takvo je iskustvo Snežane Biserčić, zaposlene u Gradskoj upravi za budžet u Sremskoj Mitrovici, koja planira da se vrati u ovo lepo mesto, što se veoma dopada i njenoj deci.
– Vratila sam se i zato što želim da promovišem Staru Bingulu i zato što sam oduvek želela da se bavim seoskim turizmom. Prilika mi se ukazala u ovoj kući, koju je moj otac kupio, u mestu za koje sam emotivno vezana s obzirom na to da je moj deda po majci u Staroj Binguli nekada imao salaš. Ja sam  maštala o bavljenju turizmom, a suprug je podržao moju ideju. Tako smo počeli da ulažemo u renoviranje ove kuće. Prvo smo se kreditno zaduživali, a 2019. godine smo konkurisali i dobili subvencije Ministarstva poljoprivrede za izgradnju ili adaptaciju tipičnog seoskog objekta, priseća se Snežana Biserčić, vlasnica seoskog turističkog domaćinstva “Biser”.
Naša sagovornica kaže da su prvu kategorizaciju uradili 2020. godine i tada su dobili jednu zvezdicu. Imajući u vidu da se kategorizacija objekata u seoskom turizmu kod nas radi na svake tri godine, očekuju da će se sledeće godine, zahvaljujući ulaganjima koja su u međuvremenu realizovali, popeti  na lestvici kvaliteta.
– Proteklih godina dosta smo uložili u renoviranje, ali smo zadržali izgled autentične sremačke kuće. Imamo četiri ležaja, a planiramo da uvedemo grejanje, jer je gas prošao kroz ovo selo, ali ne i centralni vodovod. U Staroj Binguli svi meštani imaju sopstvene bunare, a naš je dubok 30 m, tako da nemamo problema sa vodosnabdevanjem. Struju imamo, a sve instalacije u kući su nove, objašnjava Snežana.
U ovom domaćinstvu turizam se nadovezao na poljoprivredu. Ipak, s obzirom na to da se Snežana i njena porodica uglavnom bave ratarstvom, potrebno povrće i voće nabavljaju od malih proizvođača u selu i tako im pomažu da prodaju svoje viškove.
– Pored ratarskih proizvoda, uzgajamo i šljive i jagode. Za stručne savete konsultujemo Poljoprivrednu stručnu službu u Sremskoj Mitrovici, radimo neophodne analize zemljišta, a hemijska sredstva koristimo minimalno i strogo vodimo računa o poštovanju karence. Od naših šljiva pravimo rakiju, a kupujemo grožđe za rakiju lozu. Sami proizvodimo suhomesnate proizvode od mesa koje nabavljamo od proizvođača u selu, od kojih kupujemo i sve ostalo što nemamo u našoj proizvodnji. 
Meštani u Staroj Binguli se većinom bave voćarstvom, i to proizvodnjom bresaka, šljiva i krušaka. U povrtarstvu je najzastupljeniji paradajz, a u selu je razvijeno i stočarstvo.
– U selu imamo dva stada ovaca i koza, ima i proizvođača svinja, a ovde se, kao i nekada, organizuju tradicionalni svinjokolji. Inače, ovde kao da je vreme stalo, jer još postoje mobe, te nam nije teško da obezbedimo potrebnu radnu snagu. Meštani, kao i mi, poštuju reč struke, odnosno trude se da proizvode zdrave poljoprivredne proizvode, objašnjava naša sagovornica.
Snežana je ljubav prema Staroj Binguli prenela i na svoje troje dece, posebno na najmlađeg Todora koji, kako kaže, obožava ovo selo i poznaje ceo atar. Ovde rado dolaze i njihovi vršnjaci, jer je “Biser” bezbedno i toplo mesto i za dečje rođendane, kao i za okupljanja prijatelja. 
– Kada leti organizuju proslave, stolove možemo da postavimo po čitavom dvorištu, a ispod nadstrešnice može da sedne dvadesetak ljudi. Planiramo da napravimo veliki vinski podrum, igralište za decu… Takođe, volela bih da imamo kokoške, da napravimo malu štalu gde bi bili poniji, s veselom iskrom u oku iznosi nam Snežana svoje planove.
Ovo seosko turističko domaćinstvo se do sada najviše promovisalo preko društvenih mreža, ali i preko zadovoljnih turista koji, uglavnom, dolaze iz inostranstva. Snežana ističe da su gosti pretežno naši ljudi,  koji su otišli “trbuhom za kruhom” i koje, najčešće, nostalgija dovodi u “Biser”. Gostima su na raspolaganju brojni turistički sadržaji. U blizini su manastiri Petkovica i Kuveždin, ali mogu da odu i do Erdevika i Banoštora, te da posete brojne vinarije i probaju kvalitetna sremačka vina. Takođe, turisti mogu da posete i Specijalni rezervat prirode “Zasavica”, a domaćini mogu da im organizuju i lepe šetnje po Fruškoj gori ili posetu Sremskoj Mitrovici.
– Meštani bi želeli da obnove seoski Dom kulture, kako bi imali prostor za druženja i proslave. Ja sam im rekla da “Biser” mogu da koriste u te svrhe bez naknade, jer su i oni meni pomogli i pomažu mi uvek kad zatreba. Rekla bih da su se meštani dosta oslonili na mene, a i ja na njih, zaključuje svoju priču Snežana Biserčić.
 
G. Radović
 
ZAJEDNIČKI OČISTILI DEPONIJU
 
Na ulazu u selo dugi niz godina nalazila se divlja deponija. Zahvaljujući Snežaninoj preduzimljivosti i spremnosti meštana da se uključe u zajedničku akciju, deponija je očišćena za samo jedan dan.
– Proletos, između dva Uskrsa, došla sam na ideju da organizujemo čišćenje te deponije. Dopremili smo kontejner, ja sam pozvala meštane da se uključe u ovu akciju i rekla da ćemo krenuti prvo moja deca i ja… Iskreno, mislila sam da se neće odazvati više od desetak ljudi, ali došli su svi iz sela. Skupili smo 150 džakova smeća, koje su ovde uglavnom bacali vikendaši – kaže Snežana. – Ja sam bila oduševljena što smo uspeli da sami sebe pokrenemo. Smatram da u životu, dok čovek sam ne krene u ostvarenje cilja, niko mu neće ni pomoći. Ovo je bila naša prva zajednička i trenutno jedina akcija, ali verujem da će ih biti još – u dahu nam je ispričala ova energična žena.
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Sremskoj Mitrovici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Sremske Mitrovice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
28. OKTOBAR 2022.