* Poljoprivrednici se uglavnom bave ratarstvom, a cilj je da se što više njih preorijentiše na održivo bavljenje profitabilnijim proizvodnjama
 
Grad Sremska Mitrovica ima oko 56.000 hektara obradivih površina, koje su smeštene u 26 naseljenih mesta. Ljudi su se ovde odvajkada bavili poljoprivredom, a setvena struktura menjala se u zavisnosti od toga koliko su poljoprivrednici procenili da im je uzgoj pojedinih vrsta isplativ. Takav slučaj je i danas, potvrđuje za naš list Vladimir Nastović, načelnik Gradske uprave za poljoprivredu Grada Sremska Mitrovica.
– U setvenoj strukturi dominiraju kukuruz i pšenica. Kukuruz svake godine zauzme 30.000–35.000 hektara, a pšenica 10.000–15.000 hektara oranica. Ratari na većim površinama seju i ječam i industrijsko bilje. Računica ide u prilog gajenju suncokreta i uljane repice, te ovi usevi zauzimaju sve veće površine. Prisutan je i trend rasta površina pod voćem, povrćem i vinogradima, objašnjava Nastović.
Naš sagovornik navodi da zemljište predstavlja ograničavajući resurs za širenje proizvodnje, pa Gradska uprava na čijem je čelu podstiče poljoprivrednike da se više okreću visokoakumulativnim usevima.
– Dobar deo državnog zemljišta koje se na teritoriji grada nalazi na oko 6.000 hektara ustupamo onima koji žele da podignu zasade voća. Oni te površine dobijaju na korišćenje na rok od 30 godina. Državne oranice dajemo na korišćenje i stočarima po pravu prečeg zakupa, kaže Nastović.
Kada je stočarstvo u pitanju, na teritoriji grada trenutno ima oko 100.000–120.000 tovne junadi, 1.000 krava, 8.000–9.000 priplodnih krmača. Broj životinja ne raste, ali i ne opada, što je trenutno trend u većem delu Srbije, čime Sremska Mitrovica čuva titulu prestonice “svinjskog”, ali i “vinskog” Srema.
Načelnik Nastović ne spori da je poljoprivreda važan privredni faktor grada, ali i da je nesumnjiv zagađivač životne sredine. Zbog toga se agrarni budžet, koji godišnje iznosi 100–120 miliona dinara, troši pažljivo uz poštovanje principa zaštite životne sredine i dobre poljoprivredne prakse.
Na teritoriji grada organizuje se odnošenje animalnog otpada kao potencijalnog izvora zaraze i narušavanja kvaliteta voda i vazduha. Budžetskim sredstvima finansira se prikupljanje ambalaže od pesticida, kako ne bi završila na njivama i u vodotocima. Postupak prikupljanja ambalaže pesticida svojevremeno je finansirala Uprava za zaštitu bilja resornog ministarstva, a od pre dve godine taj prosao na sebe je preuzeo Grad.
Sremska Mitrovica poljoprivrednicima sa svoje teritorije omogućava da besplatno analiziraju sastav zemljišta. Ovo je, kako naglašava Nastović, važno zbog ekonomske isplativosti upotrebe đubriva, trenutno najskupljeg inputa u proizvodnji, ali i zbog zaštite životne sredine. Analiza, naime, omogućava da se zemljište đubri racionalno, odnosno da mu se ciljano dodaju oni nutrijenti koji nedostaju i to u potrebnoj količini. Posao analize zemljišta, kao i velik broj drugih  aktivnosti u poljoprivredi, Grad realizuje uz pomoć Poljoprivredne stručne službe.
Na teritoriji grada, kako saznajemo od našeg sagovornika, aktivna su dva udruženja pčelara. Oni dosta dobro sarađuju sa poljoprivrednicima koji shvataju važnost oprašivača u agrarnoj proizvodnji. To je sigurno jedan od razloga što proteklih nekoliko godina nije bilo prijave šteta od trovanja kod pčelara.
Organska proizvodnja, kao jedan od sistema za zdravstveno bezbednu proizvodnju hrane na teritoriji Sremske Mitrovice, kako kaže Nastović, nije dovoljno zaživela. Grad će pokušati da poljoprivrednike usmeri ka ovom vidu proizvodnje koji je tek u povoju, ali za sada, stiče se utisak, uglavnom nisu spremni da menjaju duboko ukorenjene proizvodne navike.
Jedan od načina da se racionalizuje poljoprivredna proizvodnja je svakako komasacija, koja se već nekoliko godina sprovodi na teritoriji Sremske Mitrovice.
– Sa komasacijom smo počeli 2015. godine, najpre u katastarskoj opštini Radenković. Pre komasacije tu je bilo 3.693 parcele, a sada ih je 2.019. Postupak komasacije je pri kraju i u Divošu, a sledeći na redu su Šašinci. U mestima gde smo sproveli ovaj postupak bilo je zanemarljivo malo prigovora i svi su rešeni. Čak i oni koji su bili skeptični u početku ubrzo su uvideli prednosti sprovođenja ovog postupka, objašnjava Nastović.
Naš sagovornik navodi da je Grad angažovan i na održavanju kanalske mreže. Doskora su angažovali i protivgradne strelce, ali je automatizacijom odbrane od grada prestala potreba za njima. Brojne su aktivnosti koje Sremska Mitrovica čini kako bi poljoprivrednu proizvodnju na svojoj teritoriji učinila isplativijom, ali i održivijom. Radi se i na diverzifikaciji poslovanja, razvoju turizma, uređenju infrastrukture, a sve sa ciljem da što više mladih poželi da ostane i nastavi svoj život ovde.
 Aleksandra Milić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Sremskoj Mitrovici” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Gradske uprave za kulturu i sport, Grada Sremska Mitrovica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
27-30. MAJ 2022.