* Edukacije proizvođača su neophodne kako bi shvatili značaj organske poljoprivrede za zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine, smatra Marija Milenković, savetodavac za organsku proizvodnju u PSSS “Beograd”
 
Poljoprivredni proizvođači širom Srbije se sve više interesuju za održivu poljoprivredu i proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane. Slična situacija je i na teritoriji Grada Beograda, gde su sve brojniji proizvođači koji ulaze u proces konverzije kao početni korak ka prelasku na organsku poljoprivredu. Na teritoriji 17 beogradskih opština, doduše, ni izbliza nema onoliko organskih proizvođača koliki bi realno mogao da bude njihov broj, s obzirom na važnost ove proizvodnje, ali i potražnju za organskim proizvodima, koja je na teritoriji našeg glavnog grada velika. Najviše organskog voća ima na teritoriji Grocke, Sopota, Voždovca, Mladenovca, Barajeva. Organski povrtari nalaze se u Zemunu, Sopotu, Obrenovcu, Voždovcu, na Paliluli. Na teritoriji Sopota su pašnjačke površine u periodu konverzije, dok se organske žitarice i krmno bilje proizvode na Institutu u Zemun polju.
Grad Beograd organskim proizvođačima pomaže putem edukacija koje organizuje Sekretarijat za poljoprivredu, kao i konkursima na kojima mogu da učestvuju. Ove godine organski proizvođači sa teritorije Beograda dobili su i važnu stručnu pomoć, jer je u okviru poljoprivredne savetodavne i stručne službe počeo da radi savetodavac za organsku proizvodnju.
– Proizvođači su zainteresovani i dosta njih želi da se uključi u organsku proizvodnju, jer znaju da se tim načinom poljoprivrede čuva životna sredina, posebno zemljište kao važan resurs. Obavešteni su i da se organskom proizvodnjom dobijaju proizvodi koji su zdraviji, ukusniji, imaju veću hranljivu i energetsku vrednost. Međutim, dosta njih se boji zahteva koje ova proizvodnja ima. Pre svega strahuju da neće imati dovoljno radne snage za sve poslove koje treba obaviti ručno, a njih u organskoj proizvodnji ima dosta. Mi se kao stručna služba trudimo da ih redovno posećujemo, edukujemo i rešavamo sve nedoumice koje imaju, priča Marija Milenković, savetodavac za organsku proizvodnju u PSSS “Beograd”.
Naša sagovornica objašnjava da pre ulaska bilo kojeg gazdinstva u sistem kontrolisane organske proizvodnje stručna služba ispituje da li postoje uslovi za bavljenje tim poslom. Tek kada se utvrdi da neko gazdinstvo ima potrebne predispozicije, daje se preporuka sertifikacionoj kući koja će raditi poslove kontrole i sertifikacije proizvodnje. Ističe i da su subvencije koje daje resorno ministarstvo za biljnu i stočarsku organsku proizvodnju, kao i za sertifikaciju, dobrim delom zaslužne za povećano interesovanje proizvođača. Uglavnom se radi o biljnoj proizvodnji, dok je zainteresovanost stočara zanemarljiva, i pored značajnih subvencija.
– Beogradskim organskim proizvođačima ide naruku i to što imaju odlične mogućnosti za plasman svojih roba. Tu je čuvena pijaca u bloku 44, Palilulska pijaca, kao i brojni marketi u kojima se prodaju sertifikovani organski proizvodi. U Mladenovcu postoji i apoteka koja organske proizvođače snabdeva svim potrebnim preparatima dozvoljenim za upotrebu u organskoj proizvodnji. Reč je o biopesticidima, mikrobiološkim đubrivima i slično, kaže Marija Milenković.
Posebno ohrabruje, kako ističe, što oni koji se već bave organskom proizvodnjom žele da povećaju površine ili prošire proizvodni asortiman. Navodi primer proizvođača iz Parcana u opštini Sopot, koji je podigao zasad organske borovnice na 50 ari i namerava da širi proizvodnju.
Marija objašnjava da je edukacija proizvođača, bez obzira na to da li se bave konvencionalnom ili organskom proizvodnjom, izuzetno važna, jer je praksa pokazala da mnogi od njih nisu svesni rizika koji nosi neadekvatna upotreba pesticida i mineralnih đubriva. Imala je priliku, kako kaže, da vidi da proizvođači tretiraju voće i povrće i odmah nakon toga ga beru za upotrebu u porodici ili za prodaju.
– Navešću primer organskog proizvođača iz Dubone koji se bavi proizvodnjom badema, lešnika, kajsije, a ima i organski vinograd. Celokupne organske površine ovog proizvođača zauzimaju 4,5 hektara. On je većinu potrebnih hemijskih tretmana uspeo da zameni preparatima na bazi koprive i belog luka, što je dokaz da to može da funkcioniše, smatra Marija Milenković.
Dodaje da će se stručna služba i ubuduće truditi da uvek bude na raspolaganju proizvođačima kako bi im pomogla da reše sve nedoumice u vezi sa organskom proizvodnjom i da se, ukoliko to žele, uključe u ovaj sistem. Nastaviće i da organizuju predavanja, posebno u okviru zimske škole kako bi se što više ljudi upoznalo sa ovim sistemom poljoprivrede i njegovim značajem za zdravlje ljudi i zaštitu životne sredine.
A. Milić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Beogradu” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Grada Beograda – Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
28. OKTOBAR 2022.