* Gradski sekretarijat je poljoprivrednicima putem konkursa obezbedio 240 miliona dinara za ulaganje u proizvodnju 
* Dodatno se ulaže u edukaciju kako bi se poljoprivreda učinila isplativijom i odživom
 
Prve asocijacije na pomen Beograda verovatno su vezane za urbanizam, kulturu, koncerte, restorane i mnogo drugih stvari koje krase našu prestonicu. Vrlo je moguće da niko uz pomen glavnog grada neće pomisliti na poljoprivredu. Pravo pitanje je zašto je to tako kada Beograd u svojih 17 opština ima preko 156.000 hektara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 48 odsto ukupne površine Grada. Na ovoj teritoriji postoji više od 30.000 gazdinstava koja se u prvom redu bave ratarskom i voćarskom proizvodnjom, kao i proizvodnjom povrća na otvorenom i u zatvorenom prostoru. U nešto manjoj meri zastupljeni su stočarstvo i pčelarstvo. Prosečna veličina gazdinstva je 4,3 hektara. Grad je prepoznao potrebu da se poljoprivreda na njegovoj teritoriji razvija, pa je poljoprivrednicima iz gradskog budžeta putem konkursa ove godine dodeljeno 240 miliona dinara. Početkom godine osnovan je Sekretarijat za poljoprivredu, kako bi se što bolje sagledali problemi i potrebe poljoprivrednika sa teritorije Beograda i kako bi im se što efikasnije pomoglo.
– Ove godine smo objavili pet javnih konkursa za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede. Za voćare i povrtare obezbedili smo 45 miliona za nabavku plastenika, sistema za navodnjavanje “kap po kap”, protivgradnih mreža, žičanih ograda za zasade, električnih makaza za orezivanje i drugog. Za namenu nabavke traktora  iz Budžeta Grada izdvojeno je 100 miliona dinara. Stočarima smo opredelili 30 miliona dinara u svrhu nabavke do tri kvalitetne junice, odnosno do 30 kvalitetnih koza i ovaca ili kupovinu potrebne opreme. Pčelari su iz Budžeta Grada dobili 35 miliona dinara, koje su mogli da iskoriste za kupovinu do 20 košnica i potrebne pčelarske opreme, rekao je u razgovoru za list “Poljoprivrednik” Savo Pavičić, gradski sekretar za poljoprivredu Grada Beograda, i dodao da se na raspisane konkurse javilo 1.171 poljoprivrednika, a da će sredstva dobiti 643 korisnika.
U gradskom Sekretarijatu su svesni uticaja koji poljoprivreda ima na životnu sredinu i zdravlje ljudi, pa se značajna budžetska sredstva, oko 900.000 dinara, izdvajaju za obuke proizvođača. Obuke su organizovane u oblastima voćarstva, pčelarstva i organske proizvodnje, a osnovni cilj bio je unapređenje znanja poljoprivrednika i pravilna implementacija u proizvodnju. Po rečima Pavičića, posebno su značajne obuke iz organske proizvodnje, sektora za koji se nada da će se širiti na teritoriji Beograda. Obuke iz ove proizvodnje, kako kaže, organizuju se upravo zbog toga da se poljoprivrednicima predoči važnost održive poljoprivrede i zaštite životne sredine. Predstavnici Sekretarijata su od početka godine održali i dvadesetak tribina u svim opštinama, kako bi sa poljoprivrednicima razgovarali o važnim temama koje ih interesuju.
– Osim što posećujemo poljoprivrednike na “njihovom terenu”, omogućujemo im i da potpuno besplatno posete izložbe, sajmove i svoje proizvode predstave širem tržištu. Obezbeđujemo im štandove na poljoprivrednom sajmu u Beogradu AgroBelgrade, Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, sajmu etno-hrane u Beogradu. Ove godine, na primer, čak 65 proizvođača se, uz našu pomoć, predstavilo na sajmu u Novom Sadu, rekao je Pavičić.
Govoreći o razvoju poljoprivrede na teritoriji Beograda, Pavičić kaže da je cilj da beogradski region postane najznačajniji u ovoj oblasti, odnosno rame uz rame sa Vojvodinom.
– Da bi se to postiglo, moraju se najpre rešiti neki problemi koji koče razvoj agrara. To su, pre svega, usitnjena proizvodnja, nedovoljna edukovanost poljoprivrednih proizvođača, zastarela mehanizacija, ali i nedovoljno korišćenje savremenih tehnologija u proizvodnji. Mi ćemo nastaviti da kroz podsticajna sredstva unapređujemo proizvodnju, a samim tim omogućavamo unapređenje produktivnosti i konkurentnosti na tržištu. Namera je da gazdinstva tehnološki osposobimo u skladu sa standardima Evropske unije, a sve u cilju postizanja veće ekonomske efikasnosti, orijentisanosti ka tržištu i dugoročne održivosti. Smatram, kada se gazdinstva dovoljno ekonomski osnaže, smanjiće se migracije stanovništa iz trenutno ekonomski slabije razvijenih opština, objašnjava Savo Pavičić.
U zaključku razgovora Pavičić podvlači da je poljoprivreda veoma važna za Beograd, te da će gradski Sekretarijat težiti da iz godine u godinu povećava ulaganja u agrar. Namera je i da se uvedu nove vrste obuka i organizuju studijska edukativna putovanja koja će poljoprivrednicima omogućiti da se upoznaju sa dobrim primerima prakse i kasnije ih primeniti na svom gazdinstvu.
 
Aleksandra Milić
 
POSEBAN AKCENAT NA ULAGANЈU U STOČARSTVO
 
Obim stočarske proizvodnje na teritoriji Beograda opada, što je slučaj i u celoj Republici. Kako bi se taj trend prekinuo, u okviru  Sekretarijata za poljoprivredu Grada Beograda osnovano je posebno odeljenje za podsticanje razvoja stočarstva. Ovo odeljenje će se intenzivno baviti problemima stočarske proizvodnje na teritoriji Grada.  Već ove godine podsticajnim sredstvima Grada nabavljena je 91 junica, 566 ovaca, 20 koza i stočarska oprema za proizvođače na ovoj teritoriji.
 
Projekat "Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Beogradu" sufinansiran je sredstvima iz Budžeta Grada Beograda – Gradske uprave Grada Beograda, Sekretarijata za informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
24. JUN 2022.