* Dobre domaćice, supruge i majke, sposobne za svaki posao u polju i u kući, spretne, vredne i umešne, odlike su seoskih žena. Ne kaže se slučajno da žena kuću drži i da upravo od njenih veština i umešnosti za održavanje života u porodici zavisi i koliko će domaćinstvo napredovati. Ali, nažalost, o tim i takvim ženama, koje su sposobne da umese hleb, prave različite đakonije, spremaju zimnicu, vezu, pletu i izrađuju različite rukotvorine, pa pritom zarade i po koji dinar, malo se piše i govori. Poslednjih godina, od kako su počela da se osnivaju udruženja žena i organizuju različite manifestacije na kojima i one učestvuju, dobile su priliku da prikažu šta to sve rade i koliko je njihov trud dragocen.

Pravljenje zimnice je zadovoljstvo

Više od 35 godina Slavica Jemšić iz Iriga se zajedno sa suprugom bavi poljoprivredom. Uglavnom gaje voće, šljivu i višnju, a na pola jutra povrće. Rad u povrtnjaku predstavlja zadovoljstvo za Slavicu. To je, kako kaže, njen hobi i posao. U početku je sveže povrće prodavala na pijaci, a od onog što je ostalo pravila je zimnicu za svoju, sinovljevu i ćerkinu porodicu. Ono što je preteklo, prodavala je poznanicima i prijateljima.
Učestvujući na manifestacijama udruženja žena, uvidela je da postoji veliko interesovanje posetilaca za proizvode domaće radinosti. Prva veća porudžbina bila je od jednog pijačara iz Novog Sada, 500 tegli pekmeza od šljiva. Tada je shvatila da joj prerađevine od povrća i voća donose bolju zaradu. Osim toga, pravljenje zimnice za Slavicu nije teret, već posao koji radi s puno ljubavi i elana, pa je prionula na posao.
- Kada sam se udala i iz Rume došla u Irig, sakupljala sam recepte starih iriških domaćica za spremanje zimnice, koje su mi svoje umeće nesebično darivale. Nije mi bilo teško da za ukućane pripremim mnogo tegli različitih džemova, slatkog, sokova, slane zimnice, kaže Slavica i ističe da to i danas čini sa zadovoljstvom.
Povrće i voće od kojeg spravlja zimnicu sama gaji, trudeći se da što manje koristi hemijska sredstava za zaštitu bilja, pa zato i u povrtnjaku i u voćnjaku ima puno posla. Zdrava i kvalitetna sirovina prvi je uslov da se dobije kvalitetan proizvod, a potom su to i tradicionalni recepti i način prerade. Sve se radi ručno, baš onako kako se to nekad radilo. To su prepoznali i kupci, pa je interesovanje za Slavičine proizvode veliko. Ali, s obzirom na to da sve radi sama, količina je ograničena. Godišnje skuva oko 1.000 litara soka od paradajza, do 300 kilograma džema od šljiva, napuni od 150 do 200 tegli krastavaca i po 150 do 300 tegli drugih proizvoda iz asortimana, ajvara, barene paprike, mešane salate, a priprema i značajne količine turšije.
Slavica je, kako kaže, našla sebe u ovom poslu i radiće ga sve dok joj godine to dozvole i zdravlje je posluži.

Starinski kolači za savremene domaćice

Iako je bila zaposlena u vrtiću u Irigu, Jagoda Veselinović se uporedo, kao i većina meštana, bavila i poljoprivredom, a po odlasku u penziju potpuno se posvetila ovom poslu. Dok joj je suprug bio živ, intenzivnije su se bavili povrtarstvom, gajili su beli luk, pasulj, šargarepu i drugo povrće. I danas uz pomoć zeta i ćerke obrađuje zemlju, ali gaji uglavnom ratarske kulture koje ne iziskuju naporan ljudski rad. Bavi se i povrtarstvom na manjim površinama, a ima i šljivik.
Jagoda ima i svoj hobi, koji joj donosi dodatni prihod. Pravi kolače po narudžbini. To su, kako kaže, starinski sremački kolači, koji su se nekada pravili na ovim prostorima, neprevaziđenog ukusa, a za koje savremene domaćice nemaju vremena.
- Pravim kolač na kukuruzovini, šapice, vanilice, breskvice, carigradske oblande, salčiće, bakine kolače i druge. Uglavnom ih naručuju kada se prave neke manifestacije ili slavlja u Irigu, kaže Jagoda, koja je i članica Udruženja žena u Irigu, pa zahvaljujući tome vrlo često ima priliku da svoje umeće predstavi i na manifestacijama u drugim mestima.
Osim kolača, Jagoda pravi i domaće rezance od jaja kokošaka koje sama gaji u dvorištu. Izrađuje ih samo od jaja i brašna, bez bilo kakvih drugih dodataka. Prodaje ih uglavnom stalnim kupcima u Irigu, ali i Batajnici, gde joj živi ćerka, pa su njeni prijatelji, poznanici i komšije takođe redovni kupci.
Pravi Jagoda i slatko od različitog voća, takođe iz sopstvene proizvodnje, koje uglavnom nudi na manifestacijama na kojima učestvuje pod okriljem iriškog udruženja žena. Prošle godine je na Pudarskim danima, koji se organizuju u Irigu, osvojila prvu nagradu za rakiju od šljiva trnovača, kao i za komovu rakiju proizvedenu od grožđa iz sopstvenog vinograda sorti "slankamenka", "otelo" i "hamburg".
Sve ovo što Jagoda radi, čini iz zadovoljstva i želje da se sačuva tradicija, da se stari recepti ne zaborave i da na savremenoj trpezi ima mesta za kulinarske specijalitete iz prošlosti.

Projekat "Mladi i žene na selu okosnica opstanka i razvoja ruralnih sredina" je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.