*   Samo za dva dana, koliko traje Sajam pirotske peglane kobasice, turisti potroše oko 400.000 evra
*  Pirotski ćilim je svojevremeno na Međunarodnom sajmu zanatstva u Rusiji, u konkurenciji proizvoda iz 46 zemalja sveta, proglašen za najbolji proizvod  
 
Ljudi često kada pomisle na neku državu ili regiju imaju asocijaciju na proizvode koji su za nju karakteristični. Takođe su sigurni da su ti proizvodi po kojima se pojedini regioni prepoznaju kvalitetni. Tako se u kvalitet sireva ne sumnja ako su italijanski ili francuski, ne dovodi se u pitanje ni da li je zaista dobro pivo ako je češko ili nemačko, ako je čokolada švajcarska, vuna australijska, med novozelandski... Svi ovi proizvodi, koji ne moraju nužno biti prehrambeni, imaju neku oznaku kvaliteta koja svedoči da je reč o artiklu sa dodatom vrednošću. Zato se ne postavlja pitanje zašto je cena viša u poređenju sa sličnim proizvodima nastalim industrijskom preradom. 
Važno je da znamo da Srbija i te kako ima proizvode kojima može da se predstavi na svetskom tržištu, a ohrabruje to što oni u poslednje vreme sve više izlaze iz anonimnosti. Upućeni kažu da bi svaka lokalna samouprava u Srbiji mogla da ima barem jedan brend, ali ima i onih koje već sada imaju nekoliko prepoznatljivih proizvoda, od čije prodaje profitiraju ne samo proizvođači nego i čitava lokalna zajednica. 
Turisti žele kvalitetne domaće proizvode
 
Jedna od takvih je Pirot, koji je prepoznatljiv po čuvenom kačkavalju, ćilimu i peglanoj kobasici. Izdvajamo ova tri proizvoda jer su prošla, ili prolaze postupak sertifikacije, mada Pirot ima još potencijalnih brendova koji bi mogli da se lako izbore za veće mesto na tržištu.
– Kada su u pitanju peglana kobasica i pirotski kačkavalj, ova dva proizvoda su veoma značajna za razvoj gastro-turizma u našoj opštini. Manifestacije koje organizujemo – Festival sira i kačkavalja i Sajam pirotske peglane kobasice – svake godine okupe veliki broj posetilaca. Sve više ljudi dolazi u Pirot i mimo ovih manifestacija, između ostalog, da bi uživali u hrani i kupili domaće proizvode. Oni obično ostanu po nekoliko dana, tako da iz godine u godinu beležimo porast broja turista za 20-30 odsto, kaže Goran Popović, pomoćnik gradonačelnika Pirota, zadužen za poljoprivredu.
Popović napominje da je lokalna samouprava pružala pomoć proizvodima da prođu postupak sertifikacije, kao i da će to i ubuduće činiti. Ujedno pomažu proizvođačima koji žele da se uključe u proizvodnju nekog brenda dajući im subvencije za nabavku neophodne opreme. Ukupna direktna izdvajanja Grada za poljoprivredu iznose 60 miliona dinara i u proseku ih godišnje dobije 1.000 korisnika. Osim od direktnih, poljoprivrednici imaju koristi i od indirektnih davanja za izgradnju kanalizacije, puteva i svega drugog čime se podiže kvalitet života u opštini. Za ovu svrhu izdvaja se još oko 150 miliona dinara godišnje.
Grad Pirot je svojevremeno finansirao izradu elaborata za dobijanje oznake geografskog porekla za pirotski kačkavalj i pirotski ćilim, a trenutno je u toku izrada elaborata za zaštitu geografskog porekla pirotske peglane kobasice. Grad finansira i ovaj elaborat koji radi Institut za higijenu i tehnologiju mesa u Beogradu. Prema rečima Popovića, pandemija izazvana virusom korona usporila je izradu elaborata, ali se očekuje da bude završen na jesen. To će, prema njegovom mišljenju, doprineti razvoju malog preduzetništva, ali i sprečiti pojavu falsifikata kojih već ima na tržištu.
 
Peglana kobasica
 
Da se već pojavljuju falsifikovane peglane kobasice, potvrdio je i Dalibor Tošić, proizvođač pirotske peglane kobasice, koju na tržište plasira kao brend boemska potkovica.
– Radi se o proizvodima od svinjskog mesa koji samo liče na pravu peglanu kobasicu, ali pošto još uvek nije zaštićeno geografsko poreklo, nikome ne možete zabraniti da pravi  i prodaje te kobasice, priča Tošić  u čijoj porodici se peglane kobasice proizvode više od pola veka.
 Tošić objašnjava da se prava peglana kobasica pravi od tri do četiri vrste čistog mesa (kozije, ovčije, goveđe, uz dodatak mesa kopitara – magarac i konj) uz dodavanje prirodnih začina, bez upotrebe konzervansa. Proizvod se suši na vazduhu bez dima i uz svakodnevno ”peglanje” flašom, kako bi se postigao željeni oblik. Porodica Tošić je jedinstvena i po tome što peglanu kobasicu pravi tokom čitave godine u komori sa kontrolisanim uslovima, dok je drugi proizvode samo u zimskom periodu kada su povoljni uslovi za to.
Ovaj proizvođač naglašava da peglanu kobasicu ljušti pre pakovanja, a zatim stavlja u atraktivnu ambalažu. Proces proizvodnje je mukotrpan, posebno ručno peglanje flašom, ali je krajnji rezultat izuzetan, jer se dobija kvalitetna,  ukusna i atraktivna kobasica, koja je tražena ne samo u našoj zemlji nego i u svetu. Tošićeva porodica živi od ove proizvodnje, uredno plaćaju sve dažbine državi i nikome ništa ne duguju, na šta je veoma ponosan. Kako bi sačuvao proizvodnju od koje mu zavisi egzistencija, samostalno je zaštitio proces izrade ovog proizvoda u Zavodu za intelektualnu svojinu, ali se nada da će ovaj brend uskoro dobiti i oznaku geografskog porekla. To će mu podići vrednost, ali i onemogućiti falsifikatore da  prodaju lažnu peglanu kobasicu.
Pirotski ćilim, raskoš boja i oblika
 
Za razliku od pirotske peglane kobasice, geografsko poreklo pirotskog ćilima, poznatog brenda ovog grada zaštićeno je 2002. godine, a 2012. godine pirotsko ćilimarstvo je upisano u Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije i dobijen je sertifikat kojim je pirotski ćilim postao deo nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije.
– Elaboratom  o zaštiti geografske oznake porekla imena ”Pirotski ćilim” precizno su definisani strogi kriterijumi za izradu originalnog pirotskog ćilima koji može da sadrži 95 šara i 122 elementa. Šare i njihove kombinacije imaju poruku za onoga kome je ćilim namenjen. Pirotski ćilim predstavlja najraskošnije i najsavršenije tkačko stvaralaštvo naše zemlje sa tradicijom izrade dužom od pet vekova. Ono što ga odlikuje je lepota i kvalitet, ali i tehnika tkanja. Specijalna vuna iz pirotskog kraja radi se na specifičnom razboju. Prepoznatljiv je po stilizovanoj ornamentici, bogatstvu šara i boja, dugotrajnosti, po tome što ima dva lica i nema naličje. Uvek se  izrađuje iz jednog dela bez spajanja, a njegove šare imaju svoju priču, te tako predstavlja slikovno pismo, priča Slavica Ćirić koja se nalazi na čelu Zanatske zaduge za izradu ćilima i suvenira ”Damsko srce” u Pirotu.
Ova zadruga, kako kaže Slavica Ćirić, poseduje sertifikat za vrhunski kvalitet proizvoda i ovlašćeni je korisnik  geografske oznake porekla imena ”Pirotski ćilim”, a svaki komad koji se proizvede je originalan. Prema njenim rečima, lepota pirotskog ćilima se sve više ceni, pa tako i raste potražnja za ovim proizvodom.  Međutim, ističe da  svako ko želi da živi od njegove proizvodnje mora svakodnevno da provede osam sati u tkanju kako bi ostvario zadovoljavajuće prihode, što nimalo nije lako. 
– Čitav postupak izrade pirotskog ćilima obavlja se ručno i u njegovo nastajanje je uključena šira lokalna zajednica, što je veoma važno. Tako se za izradu koristi isključivo vuna ovaca pramenki, koje čuvaju stočari na Staroj planini. Ova vuna je čvrsta i elastična i, zahvaljujući pažljivom odabiru ovaca za vunu, dobijaju se proizvodi koje može da koristi više generacija. Nakon otkupa, na redu je  vunovlačanje, pređa i drugi poslovi, priča Slavica Ćirić i napominje da se veruje da ćilim u svaku kuću donosi dobru energiju, slogu i blagostanje.
Zadruga ”Damsko srce”, ali i Slavica Ćirić kao pojedinac dobitnici su mnogobrojnih najviših priznanja za kvalitet i očuvanje brenda ”Pirotski ćilim”. Ipak, prema rečima naše sagovornice, među najdražima je pobeda na  Međunarodnom festivalu zanatstva JUGRA u Rusiji 2012. godine. Tada je, u konkurenciji proizvoda starih i umetničkih zanata iz 46 zemalja sveta,  pirotski ćilim proglašen za ”Najbolji proizvod” i poneo je titulu sveukupnog pobednika festivala. 
Značaj brendova sa zaštićenom oznakom kvaliteta možda najbolje potvrđuje podatak da u Pirotu tokom dva dana, koliko traje Sajam pirotske peglane kobasice, turisti potroše oko 400.000 evra za noćenja, posete restoranima, kupovine... Zato je u planu da se nakon zaštite geografskog porekla kobasice uskoro zaštite još neki proizvodi. Reč je, pre svega, o pirotskom jagnjetu, ali i staroplaninskom medu. Time će se još više zaokružiti ponuda pirotskog kraja, a direktnu korist imaće proizvođači, ali i čitava opština.
 
 Aleksandra Milić
 
 
PIROTSKI KAČKAVALJ
 
Pirotski kačkavalj je još jedan od čuvenih pirotskih brendova za kojima neprestano raste potražnja. Zaštitu geografskog porekla ovog proizvoda svojevremeno je inicirao Grad Pirot. Ovlašćeni korisnik oznake "Pirotski kačkavalj od kravljeg mleka" od 2016. godine je Mlekarska škola sa domom učenika "Dr Obren Pejić", koja izrađuje sir po tradicionalnoj recepturi staroj 70 godine.
Reč je o proizvodu koji svoje karakteristike duguje mikroklimi, ishrani životinja na bogatim staroplaninskim pašnjacima, ali i tehnologiji. Nekada se ovaj sir pravio od ovčijeg mleka, ali kako je ovaca, nažalost, sve manje, prešlo se na izradu od kravljeg mleka. Mleko iz ovih krajeva, kako je navedeno u elaboratu, ima odlične fizičko-hemijske i tehnološke predispozicije za preradu. Postupak prerade podrazumeva tačno određene postupke u svim segmentima proizvodnje od sirenja, formiranja baskije, zrenja, formiranja kačkavalja i njegove nege. Kada se sve uradi kako treba, dobija se sir prijatnog ukusa, blago kiseo i pikantan.
 
 
Projekat ”Poljoprivredni proizvodi sa oznakom kvaliteta i njihov značaj za opstanak sela u Srbiji” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
24. JUL 2020.