* Bunari moraju biti dobro obezbeđeni da ne bi došlo da zagađenja

Po preporuci JKP "Temerin" većina poljoprivrednika za zalivanje biljaka i napajanje životinja koristi vodu iz sopstvenih bunara čiji se kvalitet kontroliše. Među njima su i dve farme živine koje se nalaze na području  ove opštine.

 Robert Ileš ima 47 godina i od kada je stasao za posao bavi se poljoprivredom. Obrađuje 38 hektara zemlje i uglavnom gaji kukuruz i soju, jer ima farmu za tov pilića. Ovim poslom počeo je da se bavi pre 10 godina, jer je suprugin otac tovio piliće, pa je i on želeo da se oproba u toj proizvodnji. Farma se nalazi pored Siriškog puta. Kapacitet je  67.000 brojlera u turnusu. Pilići su smešteni u tri objekta. U jednom koji ima i prizemlje i sprat nalazi se po 21.000 pilića, a u drugom prizemnom objektu smešteno je 25.000 pilića. Ileš kupuje jednodnevne piliće i tovi ih do šest nedelja, a potom ih prodaje klanicama.

- Higijena pri uzgoju pilića je veoma važna i tome se poklanja posebna pažnja. Pre useljavanja pilića objekat se dobro opere, okreči i dezinfikuje. Potom se ubaci slama, ponovi se dezinfekcija i pilići se smeste. Dok su pilići unutra, objekat se ne čisti, ali se svakodnevno dodaje čista slama, objašnjava Ileš.

Voda i hrana takođe imaju važnu ulogu za rast i razvoj pilića. Pre osam godina Ileš je na farmi iskopao bunar na dubini od 103 metra. Radove je, poštujući sve propise, obavilo preduzeće ovlašćeno za kopanje bunara. Voda se izvlači pumpom, a potom se pomoću cevi širi na farmi. Pritisak u cevima je konstantan 3-3,5 bara, a kada voda stigne do pojilica smanji se na 0,5 bara kako se pilići ne bi prskali. Voda za piće je uvek čista i bistra i  ne može da se zamuti niti da se vrati nazad. U objektima za držanje pilića, pojilice su raspoređene u pet, a hranilice u četiri reda.

Posle šest nedelja, kad pilići dostignu masu 2.300-2.500 grama, isporučuju ih klanicama.

Stajnjak koji se pokupi po iznošenju pilića iz objekata koristi se za đubrenje njiva. Tovari se u prikolicu, odnosi na parcelu i ostavi na gomili sa koje se posle skidanja kukuruza i soje rastura po njivi.

Robert Ileš planira da proširi farmu i dozida još jedan sprat na prizemnom objektu za smeštaj pilića. Smatra da će mu postojeći bunar biti dovoljan da obezbedi potrebnu količinu vode i kada proširi kapacitet. Ovo je porodičan posao u koji su uključeni i supruga i oba sina.

U Temerinu se nalazi još jedna živinarska farma u vlasništvu "Mistral komerca", preduzeća koje je osnovano pre 22 godine. Jasminko Ristović, direktor, kaže da je prvobitno osnovna delatnost preduzeća bila trgovina konzumnim jajima i proizvodnja hrane za životinje, odnosno koncetrovane krmne smeše. Posle pet godina od osnivanja kupljena je farma u Temerinu, na kojoj se firma i danas nalazi. Kapacitet je u početku bio 50.000 brojlera i 15.000 komercijalnih nosilja, a danas iznosi 200.000 koka nosilja i 70.000 koka u odgoju. Takođe, poseduju i rashladnu komoru za čuvanje i skladištenje jaja kao i mešaonu za proizvodnju koncentrovane hrane kapaciteta 120 tona dnevno.

U objekte za odgoj smeštaju se jednodnevni pilići u kojima se drže 16 nedelja, a potom se sele u objekte za eksploataciju.

Kvalitet vode koju pilići piju je vrlo važan. Vodom se na ovoj farmi snabdevaju iz sopstvenog bunara, koji održava JKP "Temerin", tako da zaposleni na ovoj farmi, a ima ih 60, nemaju pristup izvoru vode.

-  Pun kapacitet bunara se postiže za manje od dva sata, pa vode ima dovoljno, čak može i da se pozajmi ako je potrebno, kaže u šali Ristović i objašnjava da ukoliko dođe do pada sistema, odmah se aktiviraju cisterne, tako da se nedostatak vode nikad ne oseti.

Objekti za smeštaj živine se čiste dva-tri puta nedeljno, a đubre se automatskim trakama iznosi napolje i lokalni poljoprivrednici ga koriste za đubrenje svojih njiva.

Ristović kaže da planiraju da apliciraju za sredstva IPARD  fonda, jer nameravaju da zamene kaveze i omoguće humano držanje živine, po evropskim standardima. To, takođe, obuhvata i bezbedno upravljanje stajnjakom, koje podrazumeva da se  obezbedi posebna prostorija u kojoj će se stajnjak lagerovati. Tu treba da  odstoji neko vreme, a potom se izvlači ili prerađuje. Pozitivan primer kako se to uspešno radi je iskustvo firme "Bingo" iz Tuzle, s teritorije BiH, s kojom dugo sarađuju, a koja po nemačkoj tehnologiji prerađuje stajnjak i pravi humus.

Namera je da i ovde na teritoriji Temerina zaživi ova tehnologija, koja je u službi zaštite životne sredine. Pogotovo što se živina hrani smešom prirodnog porekla. U pripremanju hrane zastupljen je biljni program. Sve komponente su biljnog porekla, bez aditiva, hormona i ribljeg brašna. Godišnje se ovde proizvede oko 25.000 tona koncentrovane hrane. Iako  je po evropskim standardima tendencija  smanjenja kapaciteta, a povećanja životnog prostora, ova farma će zadržati postojeći kapacitet od 200.000 koka u turnusu, ali u novom sistemu držanja, s obzirom na to da poseduju šest objekata za eksploataciju.

Ristović kaže da je ideja poslovanja ove firme da svojim aktivnostima i proizvodima  unapređuje i poboljšava kvalitet života, društvene zajednice, što i radi.

Tamara Gnip

 

Projekat "Značaj vode za kvalitet života u selima lokalne samouprave Temerin" sufinansiran je iz budžeta opštine Temerin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

9. AVGUST 2019.