* Sa dva centralna i šest lokalnih izvorišta voda stiže do svakog domaćinstva
 
U centralnom delu Srema, u podnožju Fruške gore, nalazi se opština Ruma, koja teritorijalno pripada Sremskom okrugu. Opština obuhvata površinu od 582 kvadratna kilometra i 18 naselja: Klenak, Putinci, Hrtkovci, Platičevo, Nikinci, Pećinci, Buđanovci, Dobrinci, Voganj, Grabovci, Kraljevci, Stejanovci, Žarkovac, Vitojevci, Donji Petrovci, Pavlovci, Mali Radinci i Ruma.
JP "Vodovod" u Rumi vodom snabdeva opštine Rumu i Irig, a sistem vodosnabdevanja pripada regionalnom vodovodu Istočni Srem. Slobodan Stanić, direktor JP "Vodovod", kaže da u rumskoj opštini postoje dva glavna izvorišta - "Fišerov salaš" i "Sava 1" u Jarku, kao i šest lokalnih u Dobrincima, Nikincima, Vitojevci - Grabovci, Platičevu, Hrtkovcima i Klenku, koja pokrivaju sela rumske opštine.
 
Fabrika vode
 
Izvorište "Fišerov salaš", s fabrikom vode, pokriva deo rumske i iriške opštine. U periodu od 1977. do 1984. izbušeno je 12 bunara, od kojih je danas šest u funkciji. Kapacitet ove fabrike je 250 l/s. Voda s ovog izvorišta se zbog svog dobrog kvaliteta bez prethodne prerade distribuira potrošačima.
Izvorište "Sava 1" u Jarku postoji od 1984. godine. Od nekadašnjih devet bunara, danas je osam u funkciji, a ukupan kapacitet je 180 l/s.
- Voda s ovog izvorišta ima povećan sadržaj gvožđa i mangana u odnosu na količine definisane Pravilnikom o kvalitetu vode za piće. Zato se s ovog izvorišta voda cevovodom transportuje do fabrike vode, gde se preradom količina gvožđa i mangana svodi na dozvoljene vrednosti i nakon hlorisanja, kroz cevovod se distribuira potrošačima povezanim na regionalni vodovod. Pre nego što se pusti u mrežu, prečišćena voda se obogati hlorom. Ne zato što je ona higijenski neispravna već zato što je to preventiva da posle puštanja isprane vode u mrežu neće doći do eventualnih zagađenja. Hlor održava bakteriološku ispravnost vode, objašnjava Slobodan Stanić. 
Na ovom izvorištu, postojeći bunari su bušeni na zemljištu sremsko-mitrovačkog "Šumskog gazdinstva", što otežava dobijanje dozvola za izgradnju novih bunara. Takođe, nadzor bunara je veoma otežan u šumi i često su u zoni zaštite oko bunara primetna oštećenja na ogradi i zaštitnoj žici. 
Slobodan Stanić podseća da je fabrika vode izgrađena početkom osamdesetih godina prošlog veka. Prilikom građenja je predviđena mogućnost dogradnje objekta, kao i povećanja kapaciteta do 500 l/s vode, ali u ovaj objekat i opremu nije se dodatno ulagalo. Iako postoji želja da se na ovom polju nešto uradi, bez pomoći lokalne samouprave, to za sada nije moguće.
Prečišćenu vodu iz fabrike vode koriste i Rumljani i Irižani. U iriškoj opštini postoje naselja do kojih ne stiže prečišćena voda, nego se snabdevaju vodom iz lokalnih bunara. To su sela Prnjavor i Krušedol, koja imaju svoje bunare, ali i svoj prečistač. Wega održava JP "Vodovod".
U sistem regionalnog vodovoda nisu povezana lokalna izvorišta, koja funkcionišu tako što se vodom snabdevaju iz sopstvenog bunara. Voda iz svih ovih izvorišta je dobrog kvaliteta i bez dodatne prerade ide direktno u sistem, uz obavezno hlorisanje.
U cilju kvalitetnijeg, sigurnijeg i racionalnijeg vodosnabdevanja i gazdovanja vodom dobro bi bilo kada bi se lokalna izvorišta povezala u jedinstven sistem vodosnabdevanja.
Za sada postoji samo idejno rešenje istočog i južnog sistema vodosnabdevanja. Istočnim sistemom povezala bi se seoska naselja Dobrinci, Kraljevci, Donji Petrovci, Žarkovci, Putinci, a južnim sistemom sela Hrtkovci, Nikinci, Vitojevci, Grabovci, Platičevo i Klenak.
- Higijenska ispravnost izvorišta kontroliše se svake sedmice, a četiri puta godišnje rade se velike analize, u koje su uključene akreditovane laboratorije Instituta za radiologiju u Vinči i Departmana za fiziku PMF u Novom Sadu. Na osnovu svih analiza koje se ovde urade voda je zadovoljavajućeg kvaliteta i pogodna za piće, kaže Slobodan Stanić.
Ponekad se jave zamućenja, jer seoska izvorišta nemaju prečistače, pa se voda, koja u sebi sadrži više minerala, taloži u crevima i nekada se zamuti. To se otklanja ispiranjem ili primenom dihlora, koji razara te naslage, te na ovaj način JP "Vodovod" održava i vodovodnu mrežu.
 
Vodovodna mreža
 
U Rumi je vodovodna mreža građena sedamdesetih godina prošlog veka. Veliki deo mreže - oko 100 km izgrađeno je od azbestcementiranih cevi pre više od 45 godina. U selima rumske opštine, mreža je izrađena od PVC cevi početkom osamdesetih godina prošlog veka. Ukupna dužina vodovodne mreže koju održava JP "Vodovod" je oko 500 km.
Usled nedostatka finansijskih sredstava, vodovodna mreža nije adekvatno održavana, pa je u rumskoj opštini izražen problem neispravnih ventila i hidranata na mreži. Često se dešava da usled kvara mora da se zaustavi vodosnabdevanje na mnogo širem području, jer nije moguće zatvoriti samo deo mreže u kome kvar postoji.
U narednom periodu, u cilju smanjenja gubitaka i kvalitetnijeg i sigurnijeg vodosnabdevanja, dobro bi bilo zameniti deonice cevovoda tamo gde su česti kvarovi. Potrebno je, takođe, zameniti i ventile na mreži koji su van funkcije, čime bi se omogućila brža sanacija kvarova, uz kraći prekid vodosnabdevanja. 
Veći deo vodovodne i kanalizacione mreže kojom upravlja JP "Vodovod" geodetski nije snimljen. Zato je u narednom periodu neophodno snimiti teren kako bi se formirala baza podataka od izvorišta - bunara do potrošača i time stvorila osnova za upravljanje i monitoring u cilju kvalitetnog vodosnabdevanja, uz maksimalno smanjenje gubitaka.
 
Kanalizaciona mreža
 
Na području opštine Ruma, kanalizacioni sistem je separatnog tipa. Mreža fekalne kanalizacije razdvojena je od atmosferske. U Rumi je početkom osamdesetih godina izgrađena mreža fekalne kanalizacije ukupne dužine 100 km, koja u potpunosti pokriva ovo mesto. Za razliku od Rume, seoska naselja na teritoriji ove opštine nemaju rešenu kanalizacionu mrežu.
Iako u Rumi postoji uređaj za prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta 40.000 ekvivalenata, koji je izgrađen pre više od tri decenije, već dugo nije u funkciji. Usled neadekvatnog održavanja zbog nedostatka finansijskih sredstava, oprema je propala, a i objekat je oštećen. 
Prečistač ne radi, pa su sve otpadne vode - komunalne, industrijske i kanalizacija, cevima usmerene direktno u rečicu Kudoš, koja dužinom od 12 km prolazi kroz rumski atar do ušća u reku Savu. Ta voda ne može da se koristi ni za navodnjavanje.
- Bilo je više pokušaja da se prečistač doradi. Nažalost, građevinski objekat podlegao je zubu vremena, a i tehnologija koja je tada primenjivana zastarela je. Prečistač je neophodan, ali savremen, s novom tehnologijom, kaže Slobodan Stanić.
Procenjuje se da je za realizaciju ovog projekta potrebno između 7,5 i 10.000.000 evra. Nažalost, JP "Vodovod", iako ima 95 odsto naplativosti svojih usluga, nema sredstava da prečistač vrati u funkciju. Da bi se ovaj problem rešio, neophodna je pomoć lokalne samouprave i Ministarstva zaštite životne sredine.
Realizacijom ovog projekta rešio bi se značajan ekološki problem u opštini Ruma, a podigao bi se i nivo ekološke svesti među lokalnim stnovništvom.
Tekst i foto: Tamara Gnip
 
Projekat "Značaj vode za kvalitet života u lokalnoj samoupravi opštine Ruma" je sufinansiran iz budžeta opštine Ruma. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
13. DECEMBAR 2019.