*  Država preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podstiče razvoj osiguranja poljoprivrede od 2006. godine 
*  Za regrese premija poljoprivrednog osiguranja iz agrarnog buxeta za 2019. godinu izdvojeno 600.000.000 dinara, što je četiri puta više u odnosu na prošlu i najveći iznos u odnosu na sve prethodne godine
 
Živimo u vremenu kada su klimatske promene sve evidentnije i drastičnije, te bi osiguranje poljoprivrede moglo da se podvede pod neku vrstu obavezne "agrotehničke mere". Ovo je rečeno na tematskom skupu "Osiguranje poljoprivrede - trošak ili investicija", koji je "Dnevnik-Poljoprivrednik" organizovao u maju ove godine u okviru 86. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.
Država preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podstiče razvoj osiguranja poljoprivrede od 2006. godine i od tada se iz agrarnog buxeta izdvajaju sredstva za regrese premija poljoprivrednog osiguranja. Za ove namene je iz agrarnog buxeta za 2019. godinu izdvojeno 600.000.000 dinara, što je četiri puta više u odnosu na prošlu i najveći iznos u odnosu na sve prethodne godine.
Aleksandar Bogićević, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u razgovoru za "Poljoprivrednik" kaže da država daje podsticaje za osiguranje ratarske, povrtarske, voćarske, vinogradarske, kao i proizvodnje hmelja. Postoje i podsticaji za osiguranje rasadnika, osiguranje zasada pre stupanja u rod, kao i podsticaji za osiguranje životinja. Korisnici podsticaja mogu da budu poljoprivredna gazdinstva, preduzetnici i pravna lica. Uslov je da su poljoprivredna gazdinstva upisana u registar gazdinstava, da su u aktivnom statusu, kao i da su zaključila polisu osiguranja s nekom osiguravajućom kućom. Zahtevi za regrese premija poljoprivrednog osiguranja podnose se Upravi za trezor u periodu od 1. jula do 15. novembra svake godine.
- Regresi premija poljoprivrednog osiguranja ove godine iznose čak 70 odsto u upravnim okruzima, koji su godinama posebno ugroženi vremenskim nepogodama. To su Moravički, Zlatiborski, Kolubarski, Podunavski i Šumadijski okrug. Takođe, na veće državne podsticaje pravo ostvaruju poljoprivrednici koji rade u otežanim uslovima. Oni mogu da dobiju povraćaj plaćene premije osiguranja u visini 45 odsto njenog iznosa. U ostalim područjima regresi iznose 40 odsto vrednosti premije osiguranja, ističe Aleksandar Bogićević. 
Resorno ministartsvo podstiče i lokalne samouprave da u svojim buxetima izdvajaju sredstva za regrese premija poljoprivrednog osiguranja.
- Konkretno, u okruzima, koji su posebno ugroženi i gde se regresira 70 odsto vrednosti premije, lokalne samouprave iz svog buxeta mogu da finansiraju preostalih 30 odsto. U tom slučaju bi osiguranje za poljoprivrednike bilo besplatno. Takav je slučaj ove godine bio na području Gornjeg Milanovca, kaže Bogićević.
Sredstva za regrese premija poljoprivrednog osiguranja planirana su i u agrarnom buxetu za 2020. godinu. Precizni podaci o iznosima regresa biće poznati kada bude usvojena uredba o raspodeli sredstava, što bi, kako očekuju u resornom ministarstvu, trebalo da bude odmah na početku naredne godine.
G. Radović
 
REZULTATI REGRESIRANJA U 2018. GODINI
 
Prema podacima Uprave za agrarna plaćanja, u 2018. godini je ukupno 22.475 poljoprivrednih gazdinstava ostvarilo pravo na regrese premija poljoprivrednog osiguranja. Pravo na regrese premija osiguranja biljne proizvodnje ostvarilo je 21.528, a samo 947 poljoprivrednih gazdinstava je ostvarilo pravo na regrese premija osiguranja životinja.
 
PROBLEMI I MOGUĆNOSTI RAZVOJA
 
Na pitanje koji su aktuelni problemi koji usporavaju razvoj osiguranja poljoprivrede u Srbiji i koje su mogućnosti razvoja pomoćnik ministra poljoprivrede najpre navodi nezadovoljstvo poljoprivrednika radom procenitelja. 
- Poljoprivrednici smatraju da procenitelji nisu kompetentni da daju konačan sud o proceni šteta, jer su i sami radnici u osiguravajućim kućama. Ono što smo još uvideli i za šta smatramo da je problem jeste slaba edukovanost poljoprivrednika. Kao mogućnosti razvoja vidimo rešavanje problema kada se radi o proceniteljima i organizovanje edukacija poljoprivrednika kako bi oni sami uvideli značaj osiguranja i koristili njegovu prednost, kaže Aleksandar Bogićević.
 
 
 
Projekat "Pouke i preporuke agronomski nepovoljne godine" sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
13. DECEMBAR 2019.