* Usled bujičnih poplava, stradali su usevi na području opština Kraljevo i Knić, a u Topličkom okrugu, štete katastrofalnih razmera naneli su olujni vetar i grad
 
Godina na izmaku, bar kada se radi o agrometeorološkim uslovima, moglo bi se reći, bila je uobičajena, bez značajnih klimatskih ekstrema koji bi umnogome ugrozili i smanjili prinose useva. Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, period od oktobra 2018. do septembra 2019. bio je topliji za 1,2 stepena u Timočkoj Krajini do dva stepena na severozapadu zemlje. U istom periodu zabeležene su i uobičajene količine padavina, od 400 milimetara u pojedinim područjima Srbije do 1.000 milimetara u visokim planinskim predelima. Takođe, navedeno je da je jesen 2018. bila sušna, da su zabeleženi pozni prolećni mrazevi, koji su, u zavisnosti od lokaliteta i dužine trajanja, mogli da oštete osetljivije, tek procvetale voćne vrste i sorte. Od sredine aprila do kraja maja preovlađivalo je svežije i kišovito vreme, što nije odgovaralo ozimim žitima i tek niklim ratarskim usevima, povrću, jagodi i jezgrastom voću. Najnepovoljniji deo godine bio je početak juna, kada su padavine u pojedinim područjima bile veoma obilne i prouzrokovale izlivanje manjih rečnih vodotoka i plavljenje poljoprivrednog zemljišta. Tokom juna je na najvećem delu teritorije Srbije registrovano 50-100 odsto više padavina u odnosu na prosek, a pojedinih dana bilo je i nepogoda praćenih gradom.
Najviše šteta prouzrokovanih obilnim kišama zabeleženo je na području kraljevačke opštine, gde je 3. juna izmereno 85 milimetara. Velike količine padavina su za kratko vreme izazvale bujične potoke na bočnim pritokama Ibra i Zapadne Morave i nanele štetu poljoprivrednom zemljištu i usevima. Kako je tada za "Poljoprivrednik" izjavio dipl. inž. Nenad Nešković iz PSSS "Kraljevo", najveća šteta je načinjena ozimim usevima, pre svega strnim žitima, a od jarih useva kukuruzu. Štete je bilo i na povrću, jer se ono na ovom području gaji na rečnim aluvijalnim nanosima, gde je zemljište najplodnije, a nisu izostala oštećenja ni na krmnom bilju. Stručnjaci PSSS "Kraljevo savetovali su tada proizvođačima da urade plitko tanjiranje kada se voda povuče i da na tim parcelama poseju hibride kukurza kraće vegetacije iz FAO grupe zrenja 300, eventualno 200. Takođe, preporučeno je da se lisnato povrće s poplavljenih njiva ne koristi u ishrani, a lucerišta na kojima je došlo do nanošenja mulja i taloga pokose i da se ta masa odstrani.
Od bujičnih voda su u istom periodu stradali i usevi na području opštine Knić, gde je proglašena i vanredna situacija. Prema proceni komisije, 3. i 4. juna oštećeni su ratarski usevi na više od 1.200 hektara, a šteta je procenjena na više od 68.000.000 dinara. Stradale su i parcele pod povrćem na osam hektara, gde je utvrđena stoprocentna šteta procenjena na oko 39.000.000 dinara. U voćnjacima, koji su na području opštine Knić uglavnom visokointenzivni, što znači sa sistemima za navodnjavanje, protivgradnom mrežom, folijom, oštećenja su bila od 30 do 70 odsto i odnosila su se uglavnom na infrastrukturne objekte u zasadu, narušavanje strukture zemljišta (klizište i nanos) i na smanjenje prinosa. U PSSS "Kragujevac" kažu da je Šumadijski region imao sreće što je uvršćen u jedan od regiona u kojima država sa 70 odsto regresira premiju osiguranja. Nažalost, svest i navika poljoprivrednika u ovom kraju da osiguravaju useve nisu dovoljno razvijene, pa mnogi to nisu učinili, ali postoji i druga strana medalje.
- Osiguravajuće kuće imaju specifičan sistem definisanja poplava, pa proizilazi da korisnici imaju osiguranje samo ako voda na njivi leži danima, ali ako bujice i izliveni vodotoci prođu i oštete letinu, osiguranik nema pravo na nadoknadu štete, kaže direktor PSSS "Kragujevac", dipl. inž. Suzana Nešković, uz napomenu da se slično dešava i prilikom osiguranja voćnjaka od grada, jer se ono ne odnosi na one faze razvoja voća kada je grad najčešći.
Vremenske nepogode su uzele danak i u Topličkom okrugu. Jake kiše i olujni vetar, koji su 2. avgusta zadesili opštine Blace i Kuršumlija, teritoriju grada Prokuplje, naneli su izuzetno velike štete poljoprivrednicima s tog područja. Najviše su stradali zasadi višnje i šljive, po kojima je ovaj kraj poznat, ali su nanete štete i ratarskim usevima, prvenstveno kukuruzu, koji je u tom periodu bio u fazi zrenja. Procenjeno je da je šteta na poljoprivrednim kulturama nastala u tom periodu iznosila čak 80 odsto u opštini Blace, a u Kuršumliji i Prokuplju 40-60 odsto.
 Savetodavci PSSS "Prokuplje" su posle nevremena obišli parcele poljoprivrednih proizvođača koji su pretrpeli najveće štete i stručnim savetima pokušali da im pomognu da ublaže nastale posledice. Osim stručnih saveta, savetodavci ove službe, kako kaže njen direktor dipl. inž. Dejan Tonić, ponovo su istakli značaj osiguranja useva, koje postaje neophodnost, s obzirom na klimatske promene koje se dešavaju i sve češće nepogode koje pogađaju ovaj okrug. Podsetili su, takođe, da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prepoznalo osiguranje useva i životinja kao izuzetno važno u savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji i zbog toga regresira premije osiguranja sa 40 odsto.
J. Crnobarac
 
Projekat "Pouke i preporuke agronomski nepovoljne godine" sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
13. DECEMBAR 2019.