* Plan Grada  je  da  u narednih osam godina do svih naseljenih mesta na ovoj teritoriji stigne vodovodna mreža

Na severu Bačke, u pitomoj Panonskoj ravnici, smestio se grad Sombor. Po popisu iz 2011, u njemu živi 80.000 stanovnika, koncentrisanih kako u samom gradu, tako i  u 15 naseljenih mesta i 16 prigradskih naselja. Teritorija grada Sombora proteže se na 1.200 kvadratnih kilometara, što je čini jednom od najvećih teritorijalnih površina kod nas,  s velikom razuđenošću naseljenih mesta. Bogatstvo ovoga grada je 100.000 hektara obradivih površina, koje su prvenstveno namenjene za poljoprivrednu proizvodnju.

Dušanka Golubović, predsednica opštine Sombor, kaže da je  vodosnabdevanje značajno, kako za stanovnike, tako i  za poljoprivredu. Prvenstveno je  važno obezbediti stanovništvo pijaćom vodom. JKP "Vodokanal", čiji je osnivač Grad Sombor, upravlja sistemom koji Sombor povezuje sa 11 naseljenih mesta i sistemom Bezdan, koji povezuje Bezdan s još tri naseljena mesta. S izvorišta Jaroš grad se snabdeva pijaćom vodom. Stara  fabrika vode rekonstruisana je 2017. i  kapacitet je udvostručen, iznosi 400 l/s, pa su na centralnu  vodovodnu mrežu priključena i naseljena mesta Čonoplja, Kljajićevo. U Svetozar Miletiću radi se i buster stanica u kojoj će se obavljati dohlorisanje i podizati pritisak na mreži kako bi voda stigla do krajnjih potrošača. Planira se da se do  kraja godine i ovo naselje priključi na postojeću vodovodnu mrežu.

Vodovodna i kanalizaciona mreža

Na unapređenju vodosnabdevanja se intenzivno radi. Izgrađen je dovodnik vode na izlazu grada prema Staparu. I kod Doroslova je započeta velika rekonstrukcija kompletne vodovodne mreže, s obzirom na to da ovo selo ima najlošije osmišljen i izgrađen sistem za vodosnabdevanje koji se zasniva na sedam malih mikrobunara, a svaki zahteva poseban sistem za održavanje, jer je  loše izvorište vode. 

- Komunalni sistem Bezdan, odakle se vodom snabdevaju   Bački Breg, Kolut, Bački Monoštor, ima svoje izvorište. Vodosnabdevanje  Bačkog Brega  rešeno je izgradnjom mini-postrojenja. Za postrojenje u Kolutu gotov je projekat, a očekuje se da će uskoro biti i realizovan  u saradnji  s Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu. Projekat postoji i za postrojenje u  Bačkom Monoštoru, ali mora da sačeka da se obezbedi finansijska podrška. Kad ova postrojenja budu završena, što se uskoro očekuje, to će  prvenstveno značiti ispravnu pijaću vodu za stanovnike ovih naseljenih mesta, kaže Dušanka Golubović.

Plan Grada Sombora je  da  u narednih osam godina do svih naseljenih mesta na ovoj teritoriji stigne vodovodna mreža.  Nakon toga, svakako,  izazov će biti i rešavanje  pitanja vodosnabdevanja  prigradskih naselja, koja su takođe orijentisana na poljoprivredu. Zadatak Grada, kako kaže predsednica opštine, jeste da se u saradnji s "Vodokanalom", osmisli najadekvatniji sistem koji bi im omogućio   ispravnu pijaću vodu.

Poput mnogih opština i  područje Sombora nije u celosti pokriveno kanalizacionom mrežom. Udeo priključenosti domaćinstava  u gradu  je  70 odsto. Na izgradnji kanalizacione mreže se radi svake godine u skladu s prioritetima, ali otežavajuća okolnost je nedovoljan odziv građana da se priključe na ovaj sistem. Preduzete su i podsticajne mere u vidu subvencionisanja priključaka za domaćinstva. To je donekle popravilo trenutno stanje, ali na priključivanju treba i dalje raditi. Potrebno je dugoročno projektovati, finansirati  i graditi kanalizacione mreže, a bez finansijske podrške, to je teško izvodljivo.  Ministarstvo finansija, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i  Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima  spremni su da  finansijski  pomognu realizaciju ovih projekata.

Prečistači otpadnih voda

Uporedo s razvojem vodosnabdevanja razvijan je i sistem odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda. Jasmina Bobić, direktorka JKP "Vodokanal", objasnila je koncepciju odvođenja otpadnih voda Grada Sombora, koja je zasnovana na zajedničkom odvođenju  i prečišćavanju upotrebljenih voda u domaćinstvu i  industriji. Istakla je da je sistem kanalisanja  separatni, odnosno posebno se odvaja atmosferska, a posebno fekalna kanalizacija. Vodoprijemnik za prečišćene otpadne vode je reka Mostong, odnosno kanal Dunav-Tisa-Dunav.

Davne 1964. godine Grad Sombor je dobio  prvi prečistač otpadnih voda. Dve decenije kasnije izgrađen je novi prečistač, ali predimenzionirani, jer je napravljen u periodu kada su ovde bila i radila industrijska postrojenja. Namenjen je za 180 ekvivalenata s tendencijom da će se industrija širiti. Nažalost, danas je manje učešća industrijske vode, a veći udeo čine vode iz domaćinstava.

- "Vodokanal" nastoji da bude primer dobre prakse  i da se ovaj predimenzionirani sistem, što bolje iskoristi i bude energetski efikasan. Teži se da se s manje energije  dobije viši nivo prečišćavanja, koji trenutno nemamo, kaže Jasmina Bobić.

Uređaj za prečišćavanje se sastoji od dve tehnološke celine, linije vode i  linije mulja. Otpadni mulj koji se stvara u procesu prečišćavanja  vode pomoću digestora se prečišćava da bi se izdvojio biogas. Dobijeni biogas namenjen je za zagrevanje postrojenja i  prostorija. Ideja da se napravi više biogasa od mulja, kako kaže direktorka Bobić, rodila se  pre dve godine, kada  je realizovan IPA projekat prekogranične saradnje s Republikom Hrvatskom.

Tokom separacije se izdvaja  velika količina mulja koji nije bogat biogasom, a želja zaposlenih  je da ga učine energetski efikasnim. Tako je započet projekat "Gas generator", koji se realizuje do januara 2020. Partner "Vodokanalu"  u projektu je novosadski fakultet FTN, čiji stručnjaci pokušavaju da pronađu koju komponentu treba dodati mulju da bi se dvostruko povećala količina biogasa. Pokušalo se sa surutkom, silažom, otpadnim materijama prehrambene industrije, ali i otpacima alkoholnih i bezalkoholnih pića, kao i otpadom sa farmi i polja. Sav taj otpad bi mogao korisno da se iskoristi i da se proizvede više biogasa, a da se tako smanji energija potrebna za rad postrojenja.

- Usredsredili smo se da napravimo optimalnu verziju koja bi mogla da zadovolji potrebe naših stanovnika. Grad podržava Projekat, a pokušavamo da dobijemo sredstva iz pokrajinskih i republičkih  fondova, istakla je Jasmina Bobić.

Kapaciteti prečistača kojima raspolažu dovoljni su za grad  i prigradska naselja. Problem predstavljaju udaljena naselja koja treba grupisati. Urađena je projektna dokumentacija na osnovu koje će u Kljajićevu biti jedan veliki prečistač, a na njega će se priključiti Čonoplja, Telečka, Svetozar Miletić. Priključak će biti i u Doroslovu, kao  i  u Bezdanu, a ostala mesta će imati mini-prečistače. Kada se izgrade mini-prečistači, mulj će preuzimati "Vodokanal" i prerađivati kako bi dobili više biogasa, odnosno iz obnovljivih izvora.

- Zahvaljujući  postojanju prečistača, Veliki bački kanal celom teritorijom somborske opštine nije zagađen, čime se ponosimo, istakla je Jasmina Bobić.

Veliki problem s kojim se i u somborskoj opštini suočavaju jeste neodgovoran odnos pojedinaca prema atarskim kanalima, koji su često zatrpani i nemaju  funkciju odvoda atmosferske vode.

Potencijal koji postoji na ovom terenu, a još uvek nije dovoljno iskorišćen jesu  lekovite vode. Na teritoriji Grada je banja "Bezdan" u Bezdanu, a u Svetozar Miletiću  nekad je bila banja "Lemeška", koja odavno nije u funkciji.  Urađena je studija procene lekovitih voda i blata koja bi mogla doprineti boljem iskorišćenju voda u opštini Sombor.

Tamara Gnip

Projekat "Značaj vode za kvalitet života u selima lokalne samouprave Sombor" sufinansiran je iz budžeta opštine Sombor. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

4. OKTOBAR 2019.