* Arpad Molnar se priprema za primenu evropskih zakona, proširenje proizvodnje, povećanje količina i poboljšanje kvaliteta povrća
 
Naseljeno mesto Mužlja kraj Zrenjanina poznato je po proizvodnji povrća, a kada se uđe u dvorište porodice Molnar, postaje jasno da oni mnogo vole biljke, ali poštuju i tradiciju Banata. Od pogleda na cveće i improvizovani bunar zastaje dah i tu počinje priča. U ovoj porodici četvrta generacija se bavi povrtarstvom. Dvadesetšestogodišnji Arpad odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju koju je započeo njegov pradeda na jednom lancu zemlje. Deda je radeći u nekadašnjoj zrenjaninskoj šećerani uspeo da udvostruči posed. Arpadova baka je bila zadužena za radove u baštama i prodaju povrća na pijaci. Ozbiljnijoj proizvodnji se 1998. godine posvetio Arpadov otac. Kupio je četiri hektara zemlje i počeo da podiže plastenike. Posao se razvijao, tako da sada porodica Molnar ima dva hektara pod plastenicima, a na 15 hektara zasnovana je proizvodnja povrća na otvorenom. Približno 60 odsto zemljišta je u vlasništvu, a preostalih 40 odsto uzimaju u zakup. Ovo gazdinstvo upošljava oko 30 radnika i svake godine proizvede velike količine povrća. U plastenicima je najzastupljenija proizvodnja paradajza i paprike, a na otvorenom uzgajaju dinje i kupusnjače. Na njivama su zalivni sistemi s mikrorasprskivačima, a u plastenicima sistem "kap po kap".
Arpad je najpre završio gimnaziju, a nakon toga Poljoprivredni fakultet u Senti, koji je ogranak državnog fakulteta iz Budimpešte. Sada je na master studijama u Budimpešti, na smeru zaštita bilja.
- Zaštita bilja je veoma važna, jer nam uskoro stižu i evropski zakoni po kojima svako poljoprivredno gazdinstvo mora da ima jednog inženjera iz ove oblasti koji je odgovoran za sve primenjene tretmane. Proizvođači više neće moći samostalno da odlučuju koja će zaštitna sredstva koristiti, već će o tome odlučivati stručno lice. Osim toga, kada se izvozi bez potpisa odgovornog lica, roba ne može da napusti našu zemlju. Sada izvozimo preko d.o.o. "Carska bašta" delom u EU, a delom u Rusiju. Nedavno sam počeo da radim u austrijskoj firmi "Kvizda", koja se bavi proizvodnjom lekova i pesticida. Wihov sam menaxer za Srbiju i za ceo Balkan. Ova kompanija je lider u oblasti biološke zaštite bilja i mikrobiološkog đubriva koje biljkama pojačava imunitet. Ono je osnova za proizvodnju u plastenicima koje mi na našem gazdinstvu primenjujemo duže od pet godina. Na taj način se čuva zemljište, objasnio je Arpad.
Ovaj ambiciozni mladić očekuje da će polovinom decembra odbraniti master rad čija je tema "Tehnologija proizvodnje i zaštita prolećnog i jesenjeg kupusa".
- U skladu sa znanjima koja sam stekao tokom školovanja nižu se i ciljevi za budućnost. Planiramo da proširimo proizvodnju, da povećamo kvalitet i količinu. Uvek smo spremni da isprobamo nove tehnologije i one koje pokažu najbolje rezultate nastavljamo da primenjujemo. Menjaju se i vremena i tehnologije, a zahvaljujući fakultetskom znanju i aktivnostima, pratim trendove i zajedno s ocem i bratom odlučujem šta ćemo na svom imanju primenjivati. Možemo, na primer, kupiti najbolje đubrivo na svetu, ali najvažnije je znati šta je i kada je za našu proizvodnju potrebno. Zog toga se savetujem s domaćim i inostranim stručnjacima, kaže Arpad.
Ove godine gazdinstvu Molnar najveće probleme stvarali su insekti, prevashodno bela leptirasta vaš i buvač na kupusnjačama, a papriku napadaju tripsi. S bolestima ove godine nema većih problema, te je u nekim slučajevima proizvodnja odrađena bez primene fungicida.
- Pri velikim napadima insekata uspevamo samo da smanjimo brojnost. Belu leptirastu vaš nismo uspeli u potpunosti da eliminišemo, ali smo se trudili da ovu štetočinu držimo pod kontrolom. Trenutno beremo karfiol i na njemu ima puno vaši, ali one nisu uticale ni na rod ni na kvalitet. Veliki problem može nastati kada se promaši vreme tretmana. Trudimo se da gde god možemo koristimo biološku zaštitu, isto važi i za đubrivo, a za oprašivanje koristimo bumbare. Došli smo do zaključka da bolje rezultate daje ono što je prirodno. Vodimo računa o kvalitetu naših proizvoda smanjenjem upotrebe hemijskih sredstava, jer krajnji cilj je sačuvati zdravlje ljudi. Zbog toga smo se opredelili za integralnu proizvodnju, ono što možemo rešavamo biološkim putem. Pesticide koristimo samo kad moramo, kaže naš sagovornik.
Bez obzira na ovakav odnos prema upotrebi hemijskih sredstava u proizvodnji, ova porodica ne razmišlja o prelasku na organsku poljoprivredu. Kažu da ta mogućnost nije isključena, ali pod uslovom da se isplati, jer kod nas životni standard ne dozvoljava ljudima da kupuju tako proizvedeno povrće.
U ovoj proizvodnoj godini, iz plastenika i sa njiva porodice Molnar na tržište će biti plasirano 20 tona paprike. Ukupan prinos kupusnjača je rano prognozirati, jer je suša učinila svoje i rod je podbacio. Ali, paradajz je dobro rodio, četiri-pet kilograma po biljci. Oko 140 tona prve klase je već obrano i plasirano na tržište. O jesenjoj proizvodnji je još rano pričati.
Na pitanje da li je zadovoljan onim što je postigao, Arpad je odgovorio da čovek nikada ne treba da bude zadovoljan sobom, već treba da se razvija u svakom pogledu, da postavlja ciljeve i da ide napred. Kroz osmeh dodaje da njegov otac takođe nije zadovoljan, jer očekuje u skorije vreme bar petoro unučadi.
Jasna Bajšanski
 
15. septembar 2017.
 
 
UDRUŽIVANJEM DO BOLJEG PLASMANA
 
Zbog boljeg plasmana nekoliko porodica iz Mužlje odlučilo je da se udruži, a među inicijatorima bili su i Molnari. Tako je nastala d.o.o. "Carska bašta" kojoj proizvođači predaju svoje proizvode, a ovo preduzeće obezbeđuje plasman po najprihvatljivijim cenama, ali i repromaterijal za povrtare. Nedavno je napravljen i pogon za kiseli program. Počelo se od kiseljenja kupusa.
 
 
Projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu "Mladi poljoprivrednici u svakoj seoskoj kući" nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.