* Deca pod nadzorom stručnjaka uče kako da proizvode i prerađuju zdravu hranu i na taj način saznaju o njenoj važnosti za pravilno funkcionisanje organizma, ali i očuvanje životne sredine
 
Ishrana školske dece nije zadovoljavajućeg kvaliteta i ne sadrži dovoljnu količinu voća i povrća. Ovo je problem s kojim se suočavaju i razvijene evropske zemlje. Evropa je, međutim, odlučila da tome stane na put tako što je u zajedničku agrarnu politiku unela regulativu "Školska šema za voće i povrće" čiji je cilj da poveća dnevni unos voća i povrća kod dece na 400 grama. Ova šema predviđa podizanje školskih bašti u kojima pod nadzorom stručnjaka rade i deca. Proizvodnja se odvija po održivim principima, a namera je da se deca od najranijeg uzrasta nauče da cene zdrave namirnice i njihovu ulogu u ishrani i održavanju dobrog zdravlja. Osim što su uključeni u proizvodnju voća i povrća, đaci uče i kako da ih prerađuju i od njih prave ukusnu hranu u kojoj su sačuvani svi hranljivi sastojci. Šema za voće i povrće počela je da se sprovodi od 2009. godine i u nju je uključeno 10 miliona dece. Uporedo se primenjuje i šema koja omogućava da učenici svakodnevno piju mleko u školi. Ovaj program aktuelan je još od 1977. i u njega je uključeno 20 miliona dece.
Za sprovođenje ovogodišnje školske šeme EU je izdvojila 250 miliona evra, a sve zemlje članice dobrovoljno se prijavljuju za učestvovanje u ovom programu. Od ove sume 150 miliona evra namenjeno je za promociju potrošnje voća i povrća proizvedenog bez upotrebe pesticida, a 100 miliona izdvojiće se za mleko. Zemlje članice mogu da u svoje programe uključe i neke specifične autohtone proizvode kao što su maslinovo ulje ili med, a sprovođenje programa odobrava se za period od šest godina.
Program koji podstiče povećanje potrošnje zdrave hrane kod dece primenjuje se i u Sloveniji. Ove godine u program će u ovoj državi biti uključene 63 slovenačke škole, što je samo deo onih koje su želele da budu deo projekta. EU obezbeđuje 83 odsto potrebnih sredstava za formiranje bašte, nabavku semena, kupovinu opreme za rad, izradu šeme setve i rada, kao i stručnu pomoć. Preostala sredstva država mora da obezbedi sama iz budžeta ili na neki drugi način. Partneri u sprovođenju projekta u Sloveniji su ministarstva poljoprivrede, šuma, zdravlja, obrazovanja, Agencija za poljoprivredu i ruralni razvoj i Institut za javno zdravlje.
Evaluacijom rezultata projekta u EU utvrđeno je da je došlo do promena u navikama dece kada je ishrana u pitanju i da se ona sada mnogo češće odlučuju za zdravije namirnice.
EU je shvatila da se svest ljudi o važnosti zdrave ishrane mora menjati od najranijeg uzrasta. Deca koja se u školi počnu baviti zdravstveno bezbednom proizvodnjom i preradom hrane težiće tome i kasnije, pa je velika verovatnoća da će te stavove preneti i na svoju decu. Na taj način menja se stanje svesti čitavog društva koje se okreće zdravoj ishrani i načinu života. U Sloveniji su došli do zaključaka da su i odrasli počeli da menjaju svoje stavove u vezi sa hranom što je posledica, kako projekta EU, tako i državne kampanje kojom se forsira kupovina lokalnih proizvoda iz održive proizvodnje. Većina kupaca postala je svesna šta znači organski proizvedena hrana i zbog čega je skuplja, pa se sve češće odlučuju za nabavku upravo ovih proizvoda. Na taj način omogućavaju razvoj lokalne zajednice, obezbeđuju zdraviju hranu svojoj porodici i istovremeno doprinose očuvanju životne sredine, jer ove namirnice ne sadrže pesticide.
Kampanje za podizanje svesti o važnosti zdrave ishrane, posebno kada su u pitanju deca, potrebne su i našoj zemlji. Uspostavljanje održivih bašti u školskim i predškolskim ustanovama dobar je model na kojem bi najmlađi mogli da uče. Ovakav način rada nije nam nepoznat, jer su organske bašte već nicale u našim školama zahvaljujući angažovanju tima koji predvodi prof. emeritus dr Branka Lazić. Po njenim rečima, najmlađi brzo uče i spremni su da to znanje kasnije upotrebe i prenesu čak i na odrasle. Iz tog razloga bilo bi dobro da se ovaj model učenja kroz praksu što više primenjuje, jer je to put da se stvori zdravija nacija i bolje životno okruženje.
Aleksandra Milić
 
27. januar 2017.
 
 
Projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije-Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.