* Oplemenjivanje se radi s ciljem da se tržištu ponudi nešto novo i nesvakidašnje kada su u pitanju boja, miris, izgled prilagođenost klimatskim uslovima, otpornost prema bolestima, pa čak i namena
 
Danas na svetu postoji nekoliko desetina hiljada selekcija kraljice cveća ruže i teško je na tržište doneti nešto novo što kupci nisu već imali priliku da vide. Zbog toga je posao selekcije ove cvetne vrste delikatan i komplikovan i samo najbolji mogu da ga rade. Javnosti je gotovo nepoznato da upravo kod nas, u Novom Sadu, postoji firma Pheno geno roses, koja se bavi selekcijom ruža za različite namene i uslove uspevanja. Firma je ćerka holandske kompanije Roath, specijalizovane upravo za selekcijski rad na ružama. Oplemenjivački rad zasnovan je, pre svega, na razvoju određenog tipa i boje, sposobnosti ponovljenog cvetanja, otpornosti prema bolestima, kalitetu mirisa, izgledu i osobini lišća i stabljike, broju trnova i sličnom. Najnovija kolekcija koju su Novosađani stvorili oplemenjivanjem nazvana je "Frajla" i čine je selekcije s mnoštvom latica, izuzetno mirisne i sa osobinom da dugo ostaju sveže nakon sečenja. Ove ruže su u postupku ispitivanja u Holandiji, s ciljem da se utvrdi mogućnost njihovog korišćenja u ishrani.
- Naše Frajle su deo projekta koji treba da se završi ove godine i u kojem se ispituje mogućnost njihovog korišćenja u ishrani iz razloga što je utvrđeno da latice sadrže izuzetno mnogo Ce-vitamina, kao i drugih korisnih materija, i to u znatno većoj meri nego neke vrste povrća. U planu je da se ruže namenjene za ljudsku ishranu proizvode organski kako bi se dobio što kvalitetniji proizvod, priča mr Biljana Božanić Tanjga, direktor firme Pheno geno roses.
Naglašava i da će se ispitivanje mogućnosti organskog uzgoja ruža sprovoditi u sadradnji s Centrom za organsku proizvodnju u Selenči. Napominje da je uobičajeno da se vrednost svih stvorenih selekcija proverava u praksi pre njihovog puštanja u prodaju.
- Firmu smo osnovali još 2009. godine i jedini smo koji se u Srbiji, ali i regionu bave ovim poslom. Posebna nam je čast što su nam Holanđani, koji su čuveni kada je u pitanju selekcija i proizvodnja cveća, ukazali poverenje. Mislim i da smo ga opravdali time što  smo uneli inovacije i uspeli da na tržište ruža, koje je veoma razvijeno, donesemo nešto novo, priča Božanić Tanjga.
U firmi su zaposleni domaći stručnjaci koji su se specijalizovali za oplemenjivački rad na ružama. Imaju i jednog doktora nauka koji je odbranio rad na holandskom Vageningen univerzitetu, upravo na temu oplemenjivanja ruža. Interesantno je da ovaj kolektiv čine samo mlade i obrazovane žene.
Naša sagovornica objašnjava da postoji više pravaca selekcije ruža koje oni rade, a zavise najpre od zahteva tržišta. Tako je rađena selekcija na otpornost prema niskim temperaturama zbog mogućnosti izvoza na rusko tržište. Napravljena je kolekcija koja podnosi temperature do čak minus 35 stepeni i pogodna je za gajenje u hladnijem klimatu. Tako je rešen problem s evropskim kultivarima koji nisu mogli da opstanu u klimatskim uslovima Rusije.
Iako je sedište firme u Novom Sadu, Biljana Božanić Tanjga napominje da se sva testiranja i ukrštanja obavljaju u laboratoriji koja se nalazi u obližnjem Temerinu. Tamo se na površini od oko jednog hektara ispituje vrednost novonastalih selekcija u praksi, a postoje i test-lokacije u svetu gde se proverava uzgoj ruža u različitim agroekološkim uslovima. Firma Pheno geno roses ima i mrežu svojih kooperanata s kojima imaju ugovor da za njih umnožavaju sadnice.
Nažalost, ruže iz ove firme još uvek ne mogu da se kupe na našem tržištu. Trenutno se traži najbolje rešenje kako da se učine dostupnim domaćim kupcima. Razmišlja se o prodaji putem veb ili lokalnih prodavnica, kao i posredstvom distrbutera. To bi trebalo da bude brzo rešeno, a kupci će moći da biraju između mnoštva boja, oblika, veličina cvetova, pa čak i namena, jer će, osim ruža, za ukras moći da kupe i one čiji su plod i latice namenjeni za ishranu ljudi.
Aleksandra Milić
 
11. Novembar 2016.
 
 
Projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije-Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.