* Udruživanje na zadružnim principima i specijalizacija proizvodnje najbolji su odgovor na izozove globalizovanog tržišta i vladavinu krupnog kapitala, ističe Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije
 
S najvišeg državnog nivoa pre nepune tri godine pokrenuta akcija "500 zadruga u 500 sela Srbije" oživela je zemljoradničko zadrugarstvo u Srbiji. Od tada do danas osnovano je 613 novih zadruga, a 152 su dobile bespovratnu pomoć za unapređenje rada i poslovanja, za šta je država izdvojila 1,7 milijardi dinara. Da podsetimo, svaka novosnovana zadruga bespovratno je dobila 7.500.000, postojeće 15.000.000 za unapređenje rada i investicije, a složene zadruge dobile su 60.000.000 dinara. Među poslovično nepoverljivim poljoprivrednicima iznova se probudila svest o međusobnom udruživanju i poslovnom povezivanju kao jedinom načinu za opstanak na tržištu i selu. Posebno interesovanje za zadružno organizovanje pokazali su voćari, povrtari, ratari, delom stočari... 
O efektima akcije jačanja zadrugarstva koja se vodi, neposrednoj primeni Zakona o zadrugama u praksi, problemima sa zadružnom imovinom, kao i opštem stanju u srpskom zadrugarstvu razgovarali smo s Nikolom Mihailovićem, predsednikom Zadružnog saveza Srbije.
 
Vraća se poverenje u zadrugarstvo
 
- Država se akcijom "500 zadruga u 500 sela Srbije" prvi put od Drugog svetskog rata najneposrednije uključila u program oživljavanja zadruga, a samim tim i revitalizaciju i opstanak sela. To je za svaku pohvalu, jer govori o rešenosti najviših državnih organa da pomognu sveukupnom razvoju poljoprivrede i daju neophodan implus udruživanju poljoprivrednika. Sa svoje strane, Zadružni savez Srbije dao je i daće ubuduće punu političku i logističku podršku akciji, a velika podrška i pomoć u jačanju zadružnog organizovanja stigla je i od Akademijskog odbora sa selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Zadružnog saveza Vojvodine, kaže Mihailović, napominjući da je namera oživljavanja zadrugarstva fokusirana pre svega na Pčinjski, Toplički, Nišavski, Jablanički i Pirotski okrug, ali da se uporedo vodi i u svim drugim regionima u Srbiji, gde god postoje uslovi i interesovanje poljoprivrednika. 
* Koliko se u odnosu na raniji period izmenila slika o zadrugama i zadrugarstvu u Srbiji?
- Promenila se, i to značajno nabolje. Do pre samo tri-četiri godine zadruge su se gasile i nestajale, a ideja o udruživanju bila je daleka i za mnoge, pogotovo male poljoprivredne proizvođače teško prihvatljiva, s obzirom na loše iskustvo s privatizacijom i tržišnim neprilikama. U Srbiji trenutno postoji 1.957 registrovanih zemljoradničkih zadruga, od kojih je više od 80 odsto aktivno, a pojedine su izuzetno poslovno uspešne. Najviše, svakako, raduje činjenica da duh zadrugarstva sve više prodire među mlade poljoprivrednike, jer shvataju da samo udruženi mogu da dođu do određenih benefita države i da, sa svojim proizvodima, opstanu na tržištu, ističe Mihailović.
Predsednik ZSS-a izražava posebno zadovoljstvo što su od početka akcije u Pčinjskom, Topličkom, Nišavskom, Jablaničkom i Pirotskom okrugu formirane 193 zadruge.
- To se, ako se poredi sa stanjem od pre samo pet-šest godina, može smatrati velikim uspehom. Zadruga, nažalost, još uvek nema u potrebnom broju u pograničnim i brdsko-planinskim krajevima, zbog višedecenijskog procesa iseljavanja, nepovoljne starosne strukture i obrazovanosti stanovništva. S druge strane, lokalne samouprave u tim sredinama, suočene s brojnim problemima i nedovoljno finansijskih sredstava, nemaju dovoljno snage, a u pojedinim slučajevima ni volje da okupe i animiraju poljoprivrednike i daju podstrek zadružnom organizovanju, kaže Mihailović.
 
Problemi s uknjižbom zadružne imovine
 
* Dugo očekivani Zakon o zadrugama, nakon devet neuspelih pokušaja da uđe u skupštinsku proceduru, konačno je usvojen 2016. godine. Koliko je i u kojoj meri za ove četiri godine ispunio očekivanja zadrugara u praksi?
- Osim afirmaciji i revitalizaciji zadružnog organizovanja, Zakon je nesumnjivo doprineo rešavanju brojnih problema koji su opterećivali rad i poslovanje kompletnog zadružnog sektora. Bolno i još uvek nerešeno u velikom broju slučajeva je pitanje uknjižbe i povraćaja zadružne imovine, posebno imovine poljoprivrednih kombinata i preduzeća koja su privatizovana ili su ugašena. Država, za razliku od donetih zakona o povraćaju crkvene i imovine privatnih lica, takozvane restitucije, nije pokazala dovoljno volje da se obezbedi istovetni tretman za zadružnu imovinu. Ceo postupak se sveo na to da zadruge dokazuju svoje pravo na imovinu, a kada se to u zakonom predviđenoj proceduri i potvrdi, po nepisanom pravilu, sledi žalba državnog pravobranioca, čak i na rešenje koje donosi katastar. Na taj način se postupak uknjižbe neopravdano odugovlači, a istovremeno se zadrugama uskraćuje pravo da raspolažu svojom imovinom u punom kapacitetu, kaže predsednik Zadružnog saveza Srbije, apelujući na nadležne državne organe da se ubrza proces uknjižbe kako bi zadruge, nakon rešenog statusa imovine upisane na njihovo ime, mogle da konkurišu za sredstva na konkursima republičkih i pokrajinskih fondova, apliciraju za pozive IPARD programa...
* Osim rešavanja pitanja statusa imovine, koji su u ovom momentu gorući problemi u svakodnevnom radu i poslovanju zadruga?
- Sve više je uočljivo da siva ekonomija i nelegalni tokovi robe umanjuju i direktno utiču na poslovne aktivnosti zadruga. To je problem na koji Zadružni savez Srbije konstantno ukazuje već nekoliko godina, ali nadležni organi ne reaguju kako bi se ta pojava sprečila i iskorenila. Ništa manja nevolja je, što je opet povezano s nerešenim statusom imovine, nemogućnost obezbeđenja garancija za učešće na tenderima, zbog čega se gube brojni poslovi. Sve to zajedno doprinosi da zadruge imaju otežan pristup tržištu kapitala i finalnih proizvoda, kaže Mihailović.
 
Zadruge u svim segmentima agrara
 
* Koji segmenti, odnosno sektori poljoprivrede u budućnosti treba da budu okosnica razvoja zadrugarstva u Srbiji?
 - Veliki potencijal vidim u stočarstvu, posebno u govedarskoj i ovčarskoj proizvodnji, ali ništa manje ni u voćarstvu, povrtarstvu, pčelarstvu... Neophodno je podsticati i pomoći poljoprivrdnicima da putem zadruga investiraju u skladišne i prerađivačke kapacitete, kako bi bili konkurentni na tržištu, ne samo sirovinama već i finalnim proizvodima, objašnjava naš sagovornik uz napomenu da je oblast agroturizma, odnosno proizvodnja hrane za turiste takođe velika šansa za plasman poljoprivrednih proizvoda zadrugara. 
* Kako generalno vidite perspektivu i budućnost zadruga i zadrugarstva u Srbiji?
- Poznavajući iskustva zemalja Evropske unije, zadrugarstvo je danas najbolji odgovor na izozve globalizovanog tržišta i vladavinu krupnog kapitala. Poljoprivredne zadruge u budućnosti treba da se međusobno više povezuju, specijalizuju proizvodnju i baziraju se na autentičnim, originalnim proizvodima s geografskim poreklom... Perspektiva opstanka su udruživanje, međusobno povezivanje i formiranje složenih zadruga. Isto tako veoma su bitni povezivanje s naučnoistraživačkim institucijama, sticanje novih znanja u proizvodnji zahvaljujući novim naprednim tehnologijama, kao i njihova primena u praksi, rekao je na kraju razgovora za "Poljoprivrednik" Nikola Mihailović.
 
K. Rajević
 
MLADI PREPOZNAJU ZNAČAJ UDRUŽIVAWA
 
Predsednik ZSS-a Nikola Mihailović kaže da je jedan od najvećih benefita akcije "500 zadruga u 500 sela Srbije" što su mladi poljoprivrednici na selu prepoznali značaj udruživanja i što postaju inicijatori osnivanja zadruga.
- Zadružni savez Srbije u svakoj prilici i na brojnim manifestacijama ukazuje na jačanje preduzetničkog duha mladih na selu i njihovo ovladavanje novim tehnologijama u proizvodnji. Na državi je da taj trend prepozna, podrži i još više motiviše mlade poljoprivrednike da se porodično vežu za selo kako bi ono opstalo, rekao je Mihailović.