* Nekada uspešni ugostitelji danas uzorni poljoprivrednici

Na magistralnom putu Niš-Priština, na 19. kilometru od Prokuplja, na 16. kilometru od Kuršumlije, a na 12. kilometru od Blaca, smešteno je selo Tulare. Iako se nalazi na glavnom putu, sve manje ljudi dolazi u njega. Ne tako davno, kada je ovaj put bio prometan i dok je u selu radila fabrika "Milan Toplica" za punjenje flaširane mineralne vode, selo je živelo punim plućima. Podaci svedoče da je tada bilo 220 domaćinstava u selu, a danas ih je upola manje. Dugo se ovde niko nije doselio. Jedini povratnici su penzioneri iz grada koji se vraćaju na svoje rodno ognjište da tu provedu starost. Da se nekad ulagalo u ovo selo svedoče i napuštene zgrade stare i nove osnovne škole, u kojima se odavno ne čuje školsko zvono. U selu je sve manje dece, pa roditelji čak i decu predškolskog uzrasta moraju da vode u susedno selo.
S pravom se možemo zapitati kako žive ljudi u ovom pomalo zaboravljenom mestu. Geografski položaj sela smeštenog na blagim padinama unapred je odredio zanimanja ljudi ovog kraja. Poljoprivreda je bila i ostala glavna delatnost. Stočarstvo i voćarstvo su grane od kojih se ovde živi.
Porodica Nedeljković je najbolji primer kako se velikim radom i trudom postiže uspeh i opstaje i u najtežim uslovima. Ljubiša Nedeljković duboko je zagazio u petu deceniju. Iako je po zanimanju elektrotehničar, oprobao se u raznim delatnostima. Do pre 15 godina, zajedno sa suprugom Snežanom, držao je kafanu, koja je bila dobro posećena i puna gostiju. Poznato je da sve što je dobro kratko traje, pa je tako bilo i s ugostiteljskim objektom. Nedeljkovići su se okrenuli poljoprivredi, nastavljajući tako porodičnu tradiciju.
Danas, obrađuju 40 hektara zemlje, od kojih je devet hektara u njihovom vlasništvu. U setvenoj strukturi najviše je zastupljen kukuruz na 20 hektara, pšenica i ovas gaje na po sedam hektara, a lucerku na pet hektara. Sva biljna proizvodnja namenjena je za ishranu stoke.
U modernoj štali otvorenog tipa smešteno je 20 muznih krava i 10 junica simentalske rase. Junice su uvezene iz Austrije u periodu od 2005. do 2009. Nedeljkovići grla ne kupuju, čuvaju svoj podmladak, žensku telad, a mušku prodaju. Dnevno pomuzu od 350 do 400 litara mleka. Sve mleko predaju mlekari "Lazar" u Blacu s kojom sarađuju već 14 godina. Mleko se otkupljuje po ceni 37-38 dinara, a isplata je redovna.
Ljubiša Nedeljković ostvaruje pravo na korišćenje državnih subvencija po grlu i opštinskih subvencija za veštačko osemenjavanje.
- Sa isplatom subvencija se kasni. Nažalost, isplaćen je samo mali deo od prošle godine, kaže Nedeljković.
Šestočlana porodica Nedeljković ne može da živi samo od stočarstva. Bave se i voćarstvom. Voćnjak se nalazi na 6,5 hektara, a zastupljene su višnja i šljiva. Sorta "stenlej" se pokazala kao najbolja šljiva za toplički kraj. Na po 1,5 hektara nalazi se zasad šljive star 18 godina kao i mladi zasad starosti četiri godine. Odmah po branju šljivu predaju na otkupno mesto u selu, što olakšava ovu proizvodnju. Gaje i "oblačinsku višnju" na 3,5 hektara. Mlad zasad nalazi se na 1,5 hektara, a stabla starosti pet do 16 godina prostiru se na dva hektara. Berba višanja je mehanizovana, a ubere se i do 25 kilograma po stablu.
U ovoj porodici svi rade. Dan počinje rano, a prve ustaju Ljubišina majka i supruga da namire i pomuzu krave. Odmora nema, a dan je kratak za posao koji treba obavljati. Velika pomoć i sreća je što su sinovi zainteresovani da ostanu na selu i uključeni su u posao. Lazar je najstariji i završio je visoku poljoprivrednu školu u Prokuplju, stočarski smer. Dušan je poljoprivredni tehničar, a Dragan je završio srednju tehničku školu i trenutno je preokupiran fudbalom.
Nedeljkovići raspolažu svom potrebnom mehanizacijom, a uspeli su i preko donacije Kraljevine Danske da dobiju nov traktor. Za sada su zadovoljni ovim obimom proizvodnje i mogu pristojno da žive.
Život na selu nije lak, ali ima i svoju lešu stranu, pogotovo kada je porodica na okupu i svi složno žive, rade i ispomažu se. To je ujedno i svojevrsni recept za opstanak u ruralnim sredinama.
 
T. Gnip