* Pretpostavlja se da je bolest uneta u zemlju hranom životinjskog porekla koja je u sebi sadržala i svinjsko meso
* Pojava afričke kuge neće uticati na prestanak vakcinacije protiv klasične kuge svinja


Već duže vreme u javnosti kruže priče o mogućoj pojavi afričke kuge svinja u Srbiji, pa je čak i resorni ministar izjavio da nije pitanje da li će se, nego kada će se ova bolest pojaviti u našoj zemlji. Neizvesnost je prekinuta 13. avgusta kada je referentna laboratorija u Madridu potvrdila prisustvo virusa prouzrokovača ove bolesti u svinjama u domaćinstvima u okolini Mladenovca i na jednom mestu u opštini Smederevska Palanka. U saopštenju koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izdalo ovim povodom navodi se da je doneto rešenje o proglašenju zaraženog područja, kao i da su nadležne službe preduzele sve preventivne mere za sprečavanje širenja tog virusa. Do sada je neškodljivo uklonjeno 114 životinja.
Potvrdi prisustva bolesti u Srbiji prethodila je sumnja da se afrička kuga svinja pojavila u našoj zemlji. Ova sumnja je, kako nalažu pravila, prijavljena Svetskoj organizaciji za zaštitu zdravlja svinja, a kao reakcija na to odmah je došlo do zabrana uvoza mesa iz Srbije koju su sprovele okolne zemlje poput Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije.
Ministar Branislav Nedimović rekao je da je mera zabrane uvoza svinjskog mesa iz Srbije privremenog karaktera, kao i da zemlje u okruženju takvu odluku donose automatski kada postoji sumnja ili je proglašeno zaraženo područje. Naveo je i da će posle monitoringa koji će trajati oko 40 dana Srbija moći nesmetano da izvozi na prostor EU i u druge države u skladu s instrukcijama Svetske organizacije za zdravlje životinja. U tu svrhu ministar je potpisao naredbu o uvođenju principa regionalizacije u Srbiji, što znači da samo iz područja koje je zaraženo nema trgovine svinjama i svinjskim mesom, dok će se na svim ostalim područjima gde nema virusa moći slobodno trgovati.
Hronološki gledano, do pojave bolesti afrička kuga svinja u svetu je došlo kada se ova endemska bolest iz Afrike, gde je prvi put registrovana 1921. godine u Keniji, proširila u Evropu. Prvi put je registrovana 60-ih godina prošlog veka u regionu jugozapadne Evrope a borba da se iskoreni na Iberijskom poluostrvu trajala je sve do 1995. godine. Prodor na teritoriju istočne Evrope vezuje se za 2007. godinu kada je, kako se smatra, virus donet brodovima putem otpadaka hrane u crnomorsku luku. Bolest je najpre registrovana u Gruziji, gde je za samo mesec dana od prve potvrde bolesti uginulo 19 odsto ukupne populacije svinja. Nakon toga slučajevi obolevanja registrovani su u Rusiji, a zatim i u većini država istočne Evrope. Pre nego što se pojavila u Srbiji bolest je registrovana u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Belgiji...
Kao reakciju na pojavu bolesti u komšiluku nadležne službe u Srbiji preduzele su preventivne mere kako ne bi došlo do ulaska virusa u našu zemlju. Iz tog razloga je početkom ove godine Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede izdala instrukcije lovištima u pograničnim delovima zemlje da organizuju pojačan odstrel divljih svinja do visine biološkog minimuma. Smatralo se, naime, da najveća opasnost preti od divljih svinja koje su vektori virusa. Zahtevalo se i da lovci koji obavljaju odstrel ne uzgajaju svinje u svom dvorištu.
Kuga se i pored svih preduzetih mera ipak pojavila, a odmah se nametnulo pitanje kako to da je bolest otkrivena u centralnoj Srbiji, a ne u nekoj pograničnoj opštini. Prema informacijama koje je "Poljoprivrednik" dobio iz Uprave za veterinu, sumnja se da je afrička kuga svinja preneta hranom životinjskog porekla koja je u sebi imala i svinjsko meso. Podataka o postojanju zaraze u populaciji divljih svinja još uvek nema, te tako ni indicija da se bolest proširila teritorijalno. Bez obzira na to, u pograničnim lovištima koja se nalaze u zoni visokog rizika od pojave bolesti sprovode se mere preventivnog nadzora populacija divljih svinja. Takođe, redovno se uzimaju i uzorci odstreljenih i pronađenih uginulih divljih svinja i šalju u nadležne veterinarske institute.
U proizvođače se, što je i logično, odmah uvukao strah jer se po prvi put suočavaju s ovom bolešću i strahuju od ekonomskog gubitka. Iz Uprave za veterinu naglašavaju da će sva šteta koja nastane zbog neškodljivog uklanjanja životinja stočarima biti nadoknađena po tržišnoj vrednosti. Stočari na zaraženoj teritoriji su dobrim delom već obeštećeni i, kako su izjavili za javni servis, zadovoljni su novčanim iznosom koji su dobili.
U ovoj situaciji je najvažnije da se stočari ponašaju odgovorno i poštuju preporuke nadležnih institucija. Ima indicija da neki poljoprivrednici pokušavaju da premeste svoje svinje iz straha da će biti eutanazirane, ali time mogu da prouzrokuju još veću štetu i doprinesu daljem širenju bolesti. Iz Uprave za veterinu apeluju na stočare da ako primete bilo kakve simptome bolesti o tome odmah obaveste veterinara ili veterinarsku inspekciju. Važno je imati na umu da samo pravovremenim i odgovornim reagovanjem može da se zaštiti domaće svinjarstvo i spreči dalje širenje ove opake bolesti koja se ne leči.
Afrička kuga svinja pojavila se baš u vreme kada je resorno ministarstvo najavilo da će u Srbiji konačno prestati da se vakcinišu svinje protiv klasične kuge svinja. Neupućeni, ali i neki mediji, odmah su preneli da bi to moglo da pomrsi račune našim stočarima koji su dugo čekali na ovu vest i mogućnost da u budućnosti izvoze svinje i meso u EU. Međutim, iz Uprave za veterinu objašnjavaju da se radi o dvema potpuno različitim bolestima i da pojava afričke kuge neće uticati na najavljeni prestanak vakcinacije protiv klasične kuge svinja u oktobru. Ovo je potvrdio i resorni ministar, rekavši da se svinje u Srbiji više neće vakcinisati, osim u delu Mačve i Fruške gore.
Do zaključenja ovog broja nisu se zvanično pojavili novi slučajevi afričke kuge svinja, mada se u neformalnim razgovorima spominje da je ima još. O tome ne treba govoriti sve dok se to zvanično ne potvrdi, jer se na taj način unosi nepotreban nemir i panika. Sada je najvažnije da se pouzdano utvrdi kako su se obolele svinje zarazile kako bi se sprovele adekvatne mere za sprečavanje širenja bolesti. Veliku ulogu u sprečavanju širenja zaraze imaju stočari koji treba striktno da se pridržavaju uputstava resornog ministarstva.

Aleksandra Milić

MERE NA ZARAŽENOM PODRUČJU

Mere koje se sprovode na zaraženom području, između ostalog, podrazumevaju popis svih gazdinstava na kojima se uzgajaju svinje i obeležavanje svih neobeleženih životinja. Uvodi se zabrana prevoza i premeštanja svinja, zabrana kretanja domaćih životinja na i sa gazdinstva bez prethodne prijave veterinarskom inspektoru. Obavezno je i svako prijavljivanje obolele ili uginule životinje nadležnom inspektoru. Na ovom području nije dozvoljeno hraniti svinje pomijama. Slične mere uvode se i za ugroženo područje.

ZARAŽENA I UGROŽENA PODRUČJA

Uprava za veterinu resornog ministarstva zaraženim područjima proglasila je naseljena mesta Velika Krsna i Rabrovac, opština Mladenovac na teritoriji Grada Beograda i naseljeno mesto Kusadak, opština Smederevska Palanka u Podunavskom upravnom okrugu.
Područje u poluprečniku tri kilometra oko naseljenog mesta Rabrovac proglaša se zaraženim, dok područje poluprečnika 10 kilometara predstavla ugroženo područje. Ugroženim područjem smatraju se opština Mladenovac na teritoriji Grada Beograda, Smederevska Palanka u Podunavskom upravnom okrugu i Topola u Šumadijskom upravnom okrugu. Kao područje visokog rizika označeno je lovište Varovnica u mladenovačkoj opštini, te Trešnjevac i Kamenica u oštini Topola.
Žarištem je proglašeno i područje prečnika najmanje tri kilometra oko zaraženog mesta Kusadak u Smederevskoj Palanci, dok se područje u poluprečniku od 10 kilometara smatra ugroženim. Ugroženo područje obuhvata opštine Smederevska Palanka, Mladenovac i Topola. U područja visokog rizika svrstana su lovišta Gornja Jasenica i Donja Jasenica u opštini Smederevska Palanka, kao i Rudnik, Trešnjevac i Kamenica u opštini Topola.
Treće zaraženo područje nalazi se u prečniku tri kilometra oko mesta zaraze u Velikoj Krsni, a ugroženo u poluprečniku od 10 kilometara. Ugroženo područje obuhvata teritoriju opština Mladenovac, Grad Beograd, Smederevska Palanka i Smederevo. Područja visokog rizika su lovišta Varovnica, Gornja Jasenica, Donja Jasenica, kao i Vodica u opštini Smederevo.

SIMPTOMI I NAČIN PRENOŠEWA

Važno je znati da se radi o bolesti koja nije zoonoza, odnosno od nje ne obolevaju ljudi, ali i to da se ne leči. Uzročnik je virus, a prvi znak bolesti je gubitak apetita, mada vlasnici najčešće nađu uginule svinje. Bolesne svinje imaju povišenu temperaturu, crvenilo kože (najčešće po njušci, ušima, repu, nogama, stomaku i bočno po slabinama), javljaju se pobačaji, potištenost, nesigurnost pri hodu, otežano disanje, kašljanje, povraćanje i krvav proliv. Bolest se brzo širi i uzrokuje velike ekonomske gubitke.
Putevi za prenos virusa su kontaktom bolesnih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom, vodom i prostirkom, inficiranim krpeljima, odećom, obućom, kontaminiranim predmetima, opremom, prevoznim sredstvima, leševima uginulih ili zaklanih životinja. Radi se o bolesti od koje mogu da obole sve kategorije i uginu sve inficirane životinje. Protiv afričke kuge svinja ne postoji vakcina tako da su preventivne mere osnovni način sprečavanja njenog širenja.