.jpg)
Tako je i ove godine početak manifestacije obeležila kolonija "Slike sa sela", na kojoj su likovni umetnici iz različitih krajeva Srbije oslikavali motive sa sela. Poseban kolorit skupu dala je i izložba proizvoda domaće radinosti, starih zanata i proizvoda, a naročitu uvertiru pred nadmetanje u radu plugovima dalo je Oračko poselo, održano prvog dana. Između ostalog, svoje veštine u igri predstavilo je i Folklorni ansambl "Bane Milenković" iz Novog Sela, koje ove godine obeležava devet decenija postojanja.
Da je manifestacija "Smotra lepote života na selu" prevazišla lokalni karakter, potvrđuju i posetioci iz različitih krajeva zemlje i Republike Srpske, kao i nesebična podrška Ministarstva poljoprivrede. Smotru lepote života na selu svečano je otvorio pomoćnik ministra Aleksandar Bogićević, istakavši da je održavanje ovakvih manifestacija nakon pandemije virusa korona veoma značajno da se ljudi okupe i druže, ali i da steknu nova i razmene dosadašnja iskustva iz proizvodnje, kao i da su one doprinele razvoju poljoprivrede.
Sreću u oranju takmičarima je poželeo i akademik Dragan Škorić, predsednik Akademijskog odbora za selo SANU, i napomenuo da bi bilo lepo da se u brdsko-planinskim područjima više vide traktori guseničari manje i srednje veličine, što bi, po njegovom mišljenju, doprinelo postizanju efikasnije i rentabilnije poljoprivredne proizvodnje, ali i obradi parcela koje su sada napuštene, a nisu povoljno pozicionirane kada je upitanju nagib.
Takmičenju u oranju prethodio je defile traktora, a na polje su ispraćeni zdravicom Mira Đurovića. Pre odlaska na parcele takmičari su odslušali i predavanje Ivane Stanić iz Agencije za bezbednost saobraćaja o bezbednom učešću traktora u saobraćaju. Ona je podsetila učesnike na rizične situacije koje nastaju u javnom saobraćaju sa učešćem traktora, kao i na to šta treba preduzeti kako bi se one izbegle. Posebno je napomenula da alkohol i vožnja i upravljanje traktorom i drugim poljoprivrednim mašinama nikako ne idu zajedno, kao i na činjenicu da se, nažalost, sve više nezgoda dešava usled neadekvatnog prevoza putnika na traktoru.
Oranje ove godine nije bilo lako. Zemlja je bila suva, a kiša je padala tokom takmičenja i to u više navrata, tako da ovaj put ni svi takmičari nisu imali iste uslove za rad. Svaki takmičar je imao zadatak da izore površinu 6x30 m i to tako što prvu brazdu otvara na dubinu maksimalno 9 cm, a zatvara je na dubinu 18 cm. Konačna zadata dubina oranja je 25 cm. Stručni žiri iz različitih krajeva Srbije je ocenjivao umeće u oranju, a posebno su se bodovali pravac oranja, ujednačenost, naleganje plastice, kao i zadata dubina. Ovo takmičenje u oranju je specifično i po tome što ne oru svi takmičari istovremeno, nego se proziva svaki učesnik da krene sa radom. Ratari su se nadmetali u dve kategorije, traktorima snage do i iznad 60 KS. Takmičari su se okupili iz sela u krugu 20 kilometara od Novog Sela, ali su učestvovali i gosti iz Crepaje, Gajdobre, iz Vlaške kod Mladenovca.
– Da se samo uskoči u traktor koji baš i ne poznaješ i radi plugom, nije bilo lako. Oranje je prekidala kiša nekoliko puta. Nakon kiše traktor je proklizavao i bilo je teško držati pravac, ali na kraju sam uspela da uradim šta je trebalo, kaže Žaklina Milošević, naglasivši da je bio izazov učestovati.
I poljoprivrednik Goran Lambeta iz Gajdobre, koji se takođe oprobao u oranju novoseljanske zemlje, kaže da uslovi nisu bili laki i da je falilo da pred takmičenje padne oko 50 litara kiše. Ipak, kako kaže, iako na svom imanju ore daleko savremenijim i opremljenijim taktorima, brzo se prilagodio uslovima, tačnije radu sa traktorom IMT 577, koji je pozajmio od kolege iz sela Otroci.
Najbolji u oranju u kateriji do 60 KS bio je Branko Milutinović iz sela Vraneši, a u kategoriji s traktorima veće snage od 60 KS Mirko Tomić iz Starog Trstenika, koji je orao dvobrazdnim plugom obrtačem u agregatu traktorom Same Explorer. Iako su orali u različitim kategorijama, i Mirko i Branko se slažu da na svaki detalj u podešavanju pluga treba obratiti pažnju, kako bi se postiglo ravnomerno oranje. Ipak, obojica kao presudnu stvar navode iskustvo, kako svoje tako i drugih.
– I ranije sam učestvovao na takmičenju. Učio sam na svojim greškama i na savetima starijih, iskusnijih orača, što se pokazalo kao dobro jer sam ovaj put i pobedio, kaže Branko Milutinović, koji je orao dvobrazdnim plugom ravnjakom s visokim klirensom u agregatu traktorom IMT 550.10.
Najstariji učesnik u takmičenju je bio Života Udovičić iz Novog Sela, a posebnu draž takmičenju dala su tri dečaka uzrasta od devet do 12 godina, koji su pokazali da ova manifestacija ima budućnost. Među njima je najmlađi Mihajlo Veselinović iz sela Otroci. Nagrađen je knjigom "Poljoprivredni Poljoprivrednikov kalendar 2021", uz čiji sadržaj će obogatiti svoja znanja o poljoprivrednoj proizvodnji. I ove godine najbolji orači su dobili vredne nagrade, a zlatni sponzor manifestacije je bila Fabrika ulja Modriča.
Da je uprkos lošim uslovima oranje dobro urađeno, istakao je i Igor Hrovatič, potpredsednik Mreže savetodavne službe Jugoistočne Evrope i sudija svetskog takmičenja u oranju. On je napomenuo da su orači koji su se nadmetali u Novom Selu na pravom putu i za svetsko takmičenje.
Kako je rekao direktor Instituta za primenu nauke u poljoprivredi dr Rade Jovanović, pobednici ove manifestacije su svi, a nadasve Novo Selo, u kojem je posle dužeg vremena pala dugo priželjkivana kiša. Ipak, apsolutni pobednik ovog skupa, prva među jednakima je Marija Seočanac, koja je i protagonista takmičenja u oranju i celokupne manifestacije.
– Vaša volja da učestvujete u ovom takmičenju i ova energija koju Novo Selo šalje Srbiji danas, vaša sloga, jedinstvo i zajedništvo su pobedili na današnjoj manifestaciji. Pada kiša, ali svima je lepo i u srcu je prijatno kada se vidi kako se deca ovde igraju i kako se u selu može lepo živeti, rekao je dr Jovanović.
Manifestaciju je upotpunilo i takmičenje "Ukusi moga kraja". Po rečima organizatora, predsednika organizacionog odbora skupa i predsednika Odbora za poljoprivredu i selo Opštine Vrnjačka Banja Žarka Markovića, manifestacija je nadmetanjem u gurmanskoj veštini dobila novu dimenziju. Najveći broj poena žiri je dodelio popovoj sarmi, koju su spremale Nišlije, a za slatki ukus i ove godine se pobrinulo Udruženje žena iz Kuzmina "Dika", čije su članice pripremile oko 500 čuvenih sremačkih krofni.
M. Antanasković