* Prerađevine od voća iz pogona Zadruge su premijum kvaliteta, u ponudi su lokalnih hotela i restorana, a sve više osvajaju ekskluzivne prodavnice hrane i vinoteke u Beogradu 
* Zadruga ima pet članica, a sarađuje sa tridesetak proverenih kooperanata od kojih nabavlja nedostajuće količine voća
 
U Zapadnoj Srbiji, u najsevernijem delu Zlatiborskog okruga nalazi se opština Kosjerić. Naselja koja čine opštinu, a ukupno ih ima 27, smeštena su uglavnom u rečnim dolinama, ali i u planinskom predelu na preko 1.000 metara nadmorske visine. Klimatski i agroekološki uslovi pogodni su za bavljenje poljoprivredom, pa se stanovništvo ove opštine mahom i opredelilo za ovu delatnost. 
Za Mariju Blagojević, koja je pre 15 godina u ove krajeve došla iz Beograda, bavljenje poljoprivredom je bila nepoznanica, ali i pravi izazov. Da bi deci obezbedili zdravu ishranu, suprug i ona prionuli su na posao i počeli da se bave proizvodnjom hrane. Kao i većina meštana kosjerićke opštine i oni su se oprobali u proizvodnji maline. Podigli su  malinjak na jednom hektaru, a plodove su isporučivali hladnjačarima. 
– Osim maline, u ovom kraju gaji se i drugo jagodasto voće, koje je takođe odličnog kvaliteta, ali je prava šteta što se odavde uglavnom izvozi kao sirovina u zamrznutom stanju, kaže Marija Blagojević, koja se dugo nosila mišlju da počne preradu voća, da finalizuje proizvodnju i s takvim proizvodima izađe na tržište.
Marija to nije mogla da učini sama ali, kako je po struci marketing menadžer, preduzetnički duh joj nije dao mira i predložila je svojim drugaricama da se udruže, da pokušaju zajednički da svoj rad u zasadima bolje valorizuju i ostvare dodatni prihod. One su to prihvatile i u avgustu prošle godine  formirale  Žensku zadrugu "Kosjerka", koja ima pet članica. Rukovođenje Zadrugom je povereno inicijatoru ove ideje Mariji Blagojević. 
– Veliki je bio izazov da se u sredini gde svako domaćinstvo proizvodi i prerađuje voće za svoje potrebe napravi iskorak i osnuje zadruga u okviru koje će se raditi prerada u proizvode za tržište i uposliti seoske žene. Udružile smo se i krenule u neizvesnost, kaže direktorka Blagojević, ističući da ništa nije prepušteno slučaju i da su se u svemu, počev od organizacije, tehnologije prerade i svih drugih poslova koji se odnose na prodaju i marketing konsultovale sa stručnjacima iz tih oblasti.  
Zadruga je konkurisala za dodelu bespovratnih sredstava Ministarstva za regionalni razvoj, u okviru programa "500 zadruga u 500 sela", i dobila je 7,5 miliona dinara. Sredstva su uložena u nabavku  opreme za preradu. Kupljena je  linija za sokove – bistre, guste, kašaste, ali i za proizvodnju džema, zatim sušara za voće, etiketirka, seckalica za pripremu voća za preradu, sve što je bilo neophodno da bi posao mogao da počne.
Prerada voća obavlja se pod stručnim nadzorom i po strogim kriterijumima standarda kvaliteta. Kapacitet prerade još uvek nije u  obimu koji bi želele da dostignu. Dnevno se proizvede 300-400 kilograma džema ili 1.000 litara soka.
– Suština je da se ovde rade premijum proizvodi, a to znači da se koristi najbolja moguća dostupna sirovina. Prerađuju se samo plodovi prve klase. Sirovina je iz zasada zadrugarki, a nedostajuće količine nabavljaju se od tridesetak proverenih kooperanata. Voće se prerađuje pod sloganom "100 odsto voće i ništa osim voća", objašnjava naša sagovornica.
U proizvodnji je zastupljena savremena tehnologija. Prerađuje se samo voće iz kosjerićkog kraja, a u ponudi su sokovi od maline, kupine, jagode, crne ribizle, jabuke, kao i džemovi od jagode, maline i šljive. Interesantno je da džemovi nisu ukuvani, da bi voće zadržalo svoj prepoznatljiv ukus i miris.
S obzirom na to da Zadruga u ponudi ima premijum proizvode, gravitiraju i ka premijum kupcima, tako da su prisutni u ponudi lokalnih hotela i restorana. Polako ali sigurno sa svojim proizvodima osvajaju ekskluzivne prodavnice hrane i vinoteke u Beogradu, pod brendom "Etno.1".
– U kratkom vremenskom roku tržištu smo ponudili veliku paletu proizvoda, koju ćemo još dopuniti. Naime, Zadruga je ušla u edukativni projekat u prehrambenoj tehnologiji zero way, kroz  koji smo naučile kako  da se pravilno iskoristi ono što ostane posle prve prerade voća. Tako posle ceđenja jabuke i dunje, skrob koji ostaje daljom preradom pretvara se u voćno brašno, pogodno za osobe koje ne smeju da konzumiraju gluten i kao sirovina u poslastičarskoj industriji. U planu je da se od semenki jagodastog voća spravljaju namazi. Prvi novi proizvod koji će se naći na tržištu je voćno sirće od maline, čisto aćeto balzamiko, najavila je Marija Blagojević.
Članice ove zadruge ne posustaju iako je u kratkom ali uspešnom periodu poslovanja bilo i pehova. Nedavno se dogodila  krađa opreme, koja im je ipak vraćena, a pandemija virusa korona usporila je realizaciju zacrtanih planova. 
Planiraju da na proleće sopstvenim sredstvima izgrade nov objekat koji će biti u njihovom vlasništvu. Tako bi proširile proizvodnju i u posao uključile veći broj žena. U lanac prodaje od Nove godine uključiće i distributere.
Osnivanjem ove zadruge dale su smisao života ženama na selu. Omogućile su im da budu vidljive, priznate i cenjene i da izađu van okvira u kojem žive i rade. Učešće na letos održanom "Etno brendu Srbije" u Beogradu samo je potvrda da idu dobrim putem i da imaju šta da ponude probirljivom tržištu. 
 
Tamara Gnip