* Ove zadruge dužne su da najmanje polovinu dobiti, ostvarene obavljanjem delatnosti, ulažu u unapređenje i ostvarivanje postavljenih socijalnih ciljeva

Donošenjem novog Zakona o zadrugama 2016. godine, članom 11, omogućeno je i formiranje socijalnih zadruga. Prema ovom Zakonu, socijalne zadruge obavljaju različite delatnosti radi ostvarenja socijalne, ekonomske i radne uključenosti. Takođe, njihov zadatak je i zadovoljenje drugih srodnih potreba pripadnika ugroženih društvenih grupa ili opštih interesa unutar lokalne zajednice. Zadruge su dužne da najmanje polovinu ostvarene dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima, ostvarenih obavljanjem delatnosti, ulažu u unapređenje i ostvarivanje postavljenih socijalnih ciljeva. I dok socijalno zadrugarstvo u pojedinim evropskim zemljama cveta, u Srbiji postoji tek sedam socijalnih zadruga. Razloga za to je više, a jedan od osnovnih je nedovoljno poznat princip socijalnog uduživanja i mogućnosti koje on donosi.
U Beogradu je nedavno održana konferencija "Ja sam za socijalno zadrugarstvo", koja je okupila predstavnike ministarstava, vladinih i nevladinih organizacija, fondacija, medija s ciljem zajedničke saradnje na razvoju i popularizaciji socijalnog zadrugarstva u Srbiji. Istovremeno su predstavljeni rezultati istraživanja "Analiza efekata četvorogodišnje primene člana 11 Zakona o zadrugama na socijalno preduzetništvo u Srbiji", koje je, u okviru projekta "Transformacijski potencijal i efekti četvorogodišnje primene čl.11 Zakona o zadrugama na razvoj socijalnog preduzetništva u Srbiji", uradilo Udruženje za lokalni razvoj Kamenica. Projekat se realizuje uz pomoć Beogradske otvorene škole – BOŠ i Američke agencije za međunarodni razvoj – USAID.
– U Srbiji trenutno posluje mali broj socijalnih zadruga, jer ambijent za njihov rad nije povoljan zbog nedostatka strateške podrške. Poređenja radi, u Italiji ih ima oko 13.000. Važno je naglasiti da veliki broj građana Srbije živi u ruralnim sredinama koje se svakodnevno prazne, a tamo se jako oseti odlazak svakog mladog čoveka. Formiranje socijalnih zadruga može da doprinese održivom razvoju ruralnih sredina i zato je važno njihovo osnivanje. Očekujem da će ih u narednih godinu-dve biti barem 50, rekao je Dejan Mitić iz Udruženja Kamenica, gde radi i prva poljoprivredna socijalna zadruga.
Podršku omasovljavanju socijalnog zadrugarstva pružio je Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveza Srbije, koji je istakao da je u društvu sve primetnije raslojavanje na bogate i siromašne, a da je udruživanje jedini način da se osnaže oni koji su slabi. Zadrugarstvo po svojoj definiciji, kako je istakao, služi za zadovoljenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih interesa članova i zato je dobro što se otvara sve više zadruga.
Među pionirima u socijalnom zadrugarstvu je Gradska opština Crveni krst u Nišu, u kojoj je aktivna Romska socijalna zadruga "Eko aktiv". Načelnik ove opštine Ljubisav Pantić rekao je da je cilj osnivanja socijalne zadruge bio da se pomogne mnogobrojnim sezoncima da se radno osposobe i ostvare prava koja im pripadaju po osnovu radnog angažovanja.
Renata Nestor Bajkić, iz Ženske socijalne zadruge "Ražanjka" u Ražnju, ispričala je da je motiv za osnivanje zadruge bio da se pomogne ženama koje su ekonomski ugroženije od muškaraca. Opredelili su se za bavljenje poljoprivredom i starim zanatima, a cilj im je da standardizuju proizvodnju kako bi imali veću prođu na tržištu. Takođe i da očuvaju bogatu tradiciju svog kraja. Višak vrednosti usmeravaju u pomoć socijalno najugroženijim osobama.
Zadruga “Darovi Lužnice” osnovana je kao opšta, ali je, po rečima direktorke Karoline Stamenković, od početka negovala socijalnu komponentu, pre svega kroz pomoć staračkim domaćinstvima. Zato se zadruga transformisala i u praksi posluje kao socijalna. Njena osnovna delatnost je proizvodnja i prerada organskih proizvoda.
Darko Božić iz Ministarstva poljoprivrede istakao je važnost međusektorske saradnje u osnaživanju socijalnog zadrugarstva. Takođe je predložio pravljenje pilot-projekta socijalne zadruge, putem kojeg bi zainteresovani mogli da se upoznaju sa principima funkcionisanja socijalnog zadrugarstva.
Koliko je važan razvoj socijalnog zadrugarstva, ukazala je i Dragana Jovanović Arijes iz Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva pri kabinetu predsednika Vlade. Ona je navela da osobe iz najosetljivijih grupa sistem ne prepoznaje dovoljno, te da je za njih prava priča uključivanje u socijalne zdruge.
Dr Gordana Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, ukazala je na to da većina socijalno ugroženih živi na selu, gde je osnovno zanimanje poljoprivreda. Imanja su usitnjena, kako je rekla, pa je veoma važno da se žene i mladi udružuju i na taj način ostvare veći dohodak. Nužna im je i pomoć na svim nivoima, kako bi se upoznali sa svojim pravima i mogućnostima da konkurišu za podsticaje.
Učesnici konferencije složili su se da socijalne zadruge zbog principa svog poslovanja treba da imaju zakonske i poreske olakšice. Takođe i veću prepoznatljivost i povoljniji tretman vladinih i nevladinih organizacija prilikom dodeljivanja podsticaja. Velika podrška očekuje se i od novoformiranog Ministarstva za brigu o selu.
Ceneći važnost multisektorske saradnje na osnaživanju socijalnog zadrugarstva u Srbiji, na kraju konferencije potpisan je "Memorandum za razvoj socijalnog zadrugarstva". Potpisnici memoranduma su Udruženje za lokalni razvoj Kamenica, Zadružni savez Srbije, "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, Opšti zadružni savez za poljoprivredu i ruralni razvoj, Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, SMART kolektiv, Koalicija za razvoj solidarne ekonomije, Ana i Vlade Divac fondacija, Katalist fondacija, Eneca, Protecta, Udruženje novinara za poljoprivredu "Agropres" i "Agro jug media".

Aleksandra Milić