* Najtraženiji je ajvar, koji je stigao i do američkog kontinenta, ali ništa manje nije interesovanje i za drugu zimnicu, bilo da je slana ili slatka
 
Biljana Ostojić, domaćica iz sela Banja, nadomak Aranđelovca, do pre sedam godina nije mogla ni da zamisli da će živeti od prodaje zimnice koju  svake godine priprema za svoje ukućane, rodbinu i prijatelje. Sve je počelo slučajno, kad je Biljana ostala bez posla. Turistička organizacija iz Aranđelovca joj je ponudila da se sa svojim domaćim proizvodima predstavi na "Oplenačkoj berbi". Usledilo je učešće i na sajmovima turizma i Poljoprivrednom sajmu u Kragujevcu,  kao i na Prvom sajmu seoskog turizma u Rudnom.
Od tada joj je krenuo posao. Čaroliji iz tegle, potpuno prirodnog  ukusa, malo ko je mogao da odoli. Ostojići poseduju samo jedan hektar obradivog zemljišta na kojem imaju zasad šljive i višnje, ali to nije  dovoljno da bi se ozbiljno bavili ovim poslom. Neophodno je bilo dokupiti sirovinu, a i iskoristiti šumski potencijal, samonikle darove s obronaka Bukulje i Venčaca.
Proizvodna sezona počinje u maju berbom šumske jagode, kupine, maline, domaće jagode, trešnje, šljive, višnje, kajsije, breskve, od kojih se spravlja slatki program. Od septembra pa do novembra vreme je za  slanu zimnicu –  ajvar, turšiju, razne salate.
Iako je  početak bio skroman, Agencija za regionalni razvoj Kragujevca prepoznala je ovaj potencijal i u saradnji sa švajcarskom fondacijom  omogućila je Biljani  nabavku pasirke, s učešćem od 30 odsto. Zahvaljujući ovoj mašini, umnogome je olakšano spravljanje kaše od šipurka i raznih sokova.
– Tajna prirodnog ukusa ogleda se u tome da se svo voće koje se tog dana ubere – odmah i prerađuje bez zamrzavanja. Kada krene berba sezonskog voća, ne sme se propustiti nijedan dan, jer sazrevanje traje kratko, šumska kupina, na primer, prođe za nedelju dana, objašnjava Biljana.
Zahvaljujući tako predanom odnosu prema poslu, široka je i ponuda u kojoj je zastupljeno slatko od borovnice, maline, kupine, smokve, domaćih i šumskih jagoda. Zatim  džem od kajsija, jagoda, malina, šipurka, šljiva, ali i šljive punjene bademom i orahom. Naravno, neizostavan je  i liker od maline, jagode, višnje, orahovača, kao i matični sok od aronije, sirup od zove, višnje. U tako bogatoj ponudi specijalno mesto zauzima i ulje od kantariona i jabukovo sirće.
Posebno je cenjen Biljanin ajvar, što ne čudi jer ga sprema na tradicionalan način na šporetu smederevcu. Osim na domaće tržište, dospeo je i do Slovenije, Francuske i Amerike.  
– Radi se i dan i noć, a sve vreme šporet mora da se loži na drva koja  kupujemo, kaže Biljana Ostojić, koja planira da ove godine napuni oko 800 tegli. 
Tokom jeseni, osim ajvara, koji je i najtraženiji, u ponudi će biti i turšija, kao i razne salate – paprika s renom i kupusom, paprika u medu, paprika s belim lukom. 
Godišnje ova vredna domaćica napuni 2.000 tegli raznim đakonijama. Bez podrške ukućana ovaj posao ne bi mogla da  realizuje. Ljubav i elan s kojim Biljana prilazi spremanju zimnice prepoznala su i njena deca. Kćerka Ana mami je desna ruka, a i sin Aleksandar rado pomaže iako je završio informacione tehnologije.
I tokom pandemije virusa korona potražnja za zimnicom ne prestaje, čak se i povećala. 
Iako Biljanini proizvodi ne nose zaštićenu oznaku geografskog porekla, njihov kvalitet je prepoznat i nagrađen. Laskavi pehar koji je dobila na Sajmu turizma u Kragujevcu pre tri godine potvrda je njenog predanog rada. Pred njom je ponovo učešće na kragujevačkom sajmu u novembru, gde će se predstaviti posetiocima svojim izvanrednim proizvodima.
Kvalitet ovih proizvoda odavno su prepoznali kupci, pa se prodaja odvija na kućnom pragu. Zahvaljujući zimnici, Biljana Ostojić je pronašla sebe, a od njenog interesovanja ima koristi i cela porodica jer znatno doprinosi povećanju kućnog budžeta. 
 
Tekst i foto: Tamara Gnip