
Povezivanje poljoprivrednih proizvođača međusobno, ali i sa kreatorima agrarne politike na svim nivoima i stvaranje modela koji će najuspešnije promovisati srpsko selo, bili su tema manifestacije "Agrokompas", koja je nedavno održana na novosadskom Spensu. Već treći put ova manifestacija, početkom godine, kada se agrarni poslovi još nisu zahuktali, okuplja proizvođače, predstavnike lokalnih samouprava, ministarstava, naučnih institucija. Ovogodišnji skup, koji je održan 12. februara u organizaciji novosadskog "InterArta", protekao je u znaku predstavljanja dobrih primera prakse lokalnih samouprava i razgovora o upotrebi informacionih tehnologija u promociji sela i ruralnih proizvoda.
- Potrudili smo se i da, u okviru manifestacije, predstavimo neke od najboljih primera promocije poljoprivredne proizvodnje, koji već postoje u pojedinim opštinama. Sremska Mitrovica, na primer, ima koncept potrošačke korpe u kojoj se nalaze svi prepoznatljivi lokalni proizvodi, a Sombor koncept umreženog delovanja koji je napravljen po uzoru na Zapadnu Evropu, istakao je Đorđe Mojić, autor "Agrokompasa".
Da bi poljoprivrednici, ali i svi oni koji žive u ruralnim sredinama ostali tamo, važno je da se edukuju i nauče kako da unaprede svoju proizvodnju.
- U tome će im pomoć pružiti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kroz svoje mere i podsticaje, ali neophodno je da sarađuju sa predstavnicima poljoprivrednih stručnih službi. Stručnjaci mogu da ih upute kako da konkurišu i na najbolji način iskoriste mere koje im država nudi, rekao je pomoćnik resornog ministra Aleksandar Bogićević otvarajući manifestaciju.
O podršci Pokrajine za opstanak, pre svega mladih, u ruralnim sredinama, govorio je Mladen Petković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, koji je, između mnogobrojnih mera, izdvojio konkurs za mlade početnike u poljoprivrednoj proizvodnji.
Govoreći o konkretnim akcijama za unapređenje kvaliteta života u ruralnim sredinama, Đorđe Mojić je naveo da je cilj da se u svakoj opštini razvija najbolji primer lokalnog razvoja. Spomenuo je novosadski Exit, u čijem stvaranju je i sam učestvovao, i naveo da je sada ovaj događaj jedan od glavnih pokretača lokalnog privrednog razvoja.
- Domaće vino, koje se prodaje za 300 dinara, tokom ove manifestacije poskupi i nekoliko puta. Slično je i sa smeštajem i drugim lokalnim proizvodima. Trebalo bi da svaka opština ima svoj Exit. Predložili smo, na primer, da se u Sremskoj Mitrovici podigne kulturni centar ruralnog razvoja, jer smatramo da je to nešto što je Evropi jako zanimljivo, objašnjava Mojić.

U Zrenjaninu je u planu razvoj koncepta grada sa ruralnim prstenom. Zamisao je da selo četiri dana sedmično "živi" u gradu, a onda da se grad tri dana sa svojim aktivnostima "preseli" u selo.
Ideja je mnogo, a osnovni cilj je da se stane na put depopulaciji sela. To se može uraditi samo ako se u selu stvore uslovi za život, slični onima u gradu, čulo se na trećem "Agrokompasu". To znači da se stanovnicima sela pruži prilika da rade i zarade, da imaju kulturne sadržaje, dobru infrastrukturu i slično. Pristup internetu i koncept umrežavanja su takođe moćna alatka da se u ovome uspe.
Tekst i foto: A. Milić
Korpa puna ukusa
Jelena Milošević iz Sremske Mitrovice predstavila se na mini-izožbi u okviru "Agrokompasa" sa još 11 proizvođača koji su napravili "Sremsku korpu".
- Udružili smo se i napravili ovu reprezentativnu poklon-korpu, koju zvaničnici nose na dar prilikom diplomatskih poseta. U korpi se nalazi više od 20 domaćih proizvoda kontrolisanog kvaliteta. Reč je o proizvodima karakterističnim za Srem, kao što su: sremski kulen, kobasica, rakija, sir, sokovi, ajvar, gljive, objašnjava Jelena Milošević.
Naglašava da proizvođači koji svojim proizvodima pune "Sremsku korpu" imaju već razrađen krug svojih kupaca, a kada su neke manifestacije zajedno, izlažu i prezentuju svoju ponudu. Ovi proizvođači imaju i svoj sajt "Sremska korpa proizvoda", koji je veoma posećen. Putem sajta im se javlja sve više kupaca koji žele da kupe i probaju tradicionalne sremske proizvode.