Ambasadorka Slovačke Republike u Republici Srbiji, nj. e. Dagmar Repčekova, bila je proteklih godina čest i rado viđen gost na mnogim događajima, susretima i manifestacijama čija se tematika odnosila na poljoprivredu. Imajući u vidu pažnju koju je posvećivala agraru, želeli smo da na kraju njenog mandata, u razgovoru za list "Poljoprivrednik", prenesemo iskustva Republike Slovačke u razvoju poljoprivrede.
- Koliki je značaj poljoprivrede u Republici Slovačkoj?
Značaj poljoprivrede u Slovačkoj nije veliki, u smislu njenog učešća u bruto dodatoj vrednosti. Konkretno, u 2018. godini poljoprivreda je učestvovala sa 3,60% u bruto dodatoj vrednosti slovačke ekonomije. Međutim, značaj poljoprivrede se mora shvatiti u smislu njene multifunkcionalnosti. Takođe, ova delatnost, pored proizvodnih funkcija, uključuje i neproizvodne, a koje se odnose pre svega na javna dobra - zemljište, vodu, vazduh, biodiverzitet... Broj zaposlenih u poljoprivredi, u 2018. godini, predstavljao je 2,97% zaposlenih u slovačkoj ekonomiji.
- Koje su oblasti biljne proizvodnje najrazvijenije?
Najrazvijenije oblasti biljne proizvodnje u Slovačkoj su ratarstvo, voćarstvo, povrtarstvo i vinogradarstvo. U poslednjih nekoliko godina značajno su povećane površine pod sojom i one su u 2018. godini iznosile više od 45.000 hektara. Od tradicionalnih kultura, razvijen i ekonomski povoljan je uzgoj maka.
- Kakva je razvijenost stočarstva?
Kada je reč o stočarstvu, najzastupljeniji je uzgoj svinja. Međutim, ovaj sektor je poslednjih godina prošao kroz nepovoljan period, zbog pojave bolesti koje su imale značajan uticaj na smanjenje broja grla. Nakon delimične stabilizacije na domaćem tržištu i uticaja svetskih robnih tržišta, ova proizvodnja je postala isplativa za poljoprivredne proizvođače. Prodajne cene tovljenika u Slovačkoj sada su iznad proseka EU. Drugi razvijeni sektor je živinarstvo i proizvodnja jaja. Ovom proizvodnjom smo odavno postigli jedan od najviših nivoa samodovoljnosti na domaćem tržištu. Primera radi, u 2018. godini, sektor živinarstva je porastao za 10,1%, što se može pripisati i većoj potrošnji živinskog mesa i jaja na domaćem tržištu.
- Koliko je zastupljena organska poljoprivreda?
Ekološka poljoprivreda se, prema podacima od 31. oktobra tekuće godine, realizuje na površini od 194 695,16 hektara, što predstavlja 10,2% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.
- Republika Slovačka je članica EU od 2004. godine. Na koliko sredstava iz poljoprivrednog budžeta EU imate pravo u aktuelnom periodu?
U skladu s aktuelnim merama Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije za programsko razdoblje 2014-2020, Slovačka je ostvarila pravo na 1.559.691.844 evra za finansiranje ruralnog razvoja. Ta sredstva su izdvojena iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a po principu sufinansiranja, iz državnog budžeta izdvojen je i iznos od 539.507.852 evra za finansiranje ruralnog razvoja. U okviru prvog stuba mera Zajedničke poljoprivredne politike, iz budžeta EU se poljoprivrednicima dodeljuju sredstva za direktna plaćanja. Ona se izdvajaju iz Evropskog poljoprivrednog garantnog fonda. Poljoprivrednici mogu i da dobiju tzv. dodatak za direktna plaćanja iz nacionalnog budžeta Republike Slovačke.
- Da li je razvijeno osiguranje poljoprivrede i kako se realizuje?
Poljoprivredno osiguranje u Republici Slovačkoj je dobrovoljno i realizuje se pod uslovima i odredbama komercijalnih osiguravajućih društava. Naknada štete je uglavnom lokalna, u manjoj meri na nivou države. Primarnu poljoprivrednu proizvodnju karakteriše znatna zavisnost od klimatskih uslova, koji predstavljaju ozbiljne rizike. Osiguranje od rizika suše, odnosno osiguranje prinosa ozime pšenice, kukuruza i suncokreta, putem indeksa, u 2018. godini, u ponudi je imalo samo jedno osiguravajuće društvo. Međutim, "osiguranje od suše u vanrednim situacijama" pokrilo je nekoliko osiguravajućih društava. Izuzetna pomoć države uređena je Zakonom o državnoj pomoći, koji definiše pravila za odobravanje ad hoc pomoći. Godina 2018. bila je prosečno rizična i osiguravajuće kuće su isplatile 7,3 miliona evra na ime nadokande štete, odnosno 34,9% ukupno naplaćenih premija poljoprivrednog osiguranja. Pored mogućnosti korišćenja komercijalnog osiguranja, poljoprivredni subjekti su diverzifikovali uticaj rizika optimizacijom strukture proizvodnje, kreiranjem sopstvenih finansijskih rezervi i sl.
- Koliko je ruralni turizam razvijen kao aktivnost važna za diverzifikaciju prihoda poljoprivrednih subjekata?
Podrška iz Programa ruralnog razvoja Slovačke Republike 2014-2020. u cilju razvoja ruralne ekonomije usmerena je i na podsticanje razvoja seoskog turizma. Ova delatnost ima veliki značaj u otvaranju radnih mesta u selima povećanjem prihoda ruralnog stanovništva i diverzifikacijom prihoda poljoprivrednih ili šumarskih preduzeća. U periodu od 2014. godine do sada je putem 18 projekata otvoreno 41 novo radno mesto, i to za 17 žena, 17 invalida, četiri lica koja su bila dugotrajno nezaposlena, četiri predstavnika nacionalnih manjina i tri lica koja su poreklom iz drugih zemalja.
Po osnovu realizacije Programa ruralnog razvoja Slovačke Republike u periodu od 2007. do 2013. godine ostvareno je povećanje prihoda od nepoljoprivrednih delatnosti, otvaranje novih radnih mesta ili transfer zaposlenih iz primarne poljoprivredne proizvodnje, gde su bili višak, u nove uslužne delatnosti. Ostvaren je i veći kvalitet i širi spektar turističkih usluga, što je omogućilo veće interesovanje platežno sposobnijih gostiju, kao i mogućnost naplate viših cena usluga. Takođe, ostvarena je manja potrošnja energije u novim, obnovljenim objektima, veća upotreba savremenih tehnologija, kao i bolji uslovi rada zaposlenih. Dakle, realizacijom Programa ruralnog razvoja u prethodnom programskom periodu omogućena je diverzifikacija i stabilizacija lokalne ruralne ekonomije, smanjena je zavisnost od primarne poljoprivredne proizvodnje, odnosno, kao što sam i na početku našeg razgovora istakla, danas je značaj poljoprivrede u Republici Slovačkoj u njenoj multifunkcionalnosti.
G. Radović
RAZVOJ RURALNOG TURIZMA U PERIODU OD 2007. DO 2013.
Na osnovu Programa ruralnog razvoja Slovačke Republike u periodu od 2007. do 2013. realizovana je značajna podrška razvoju ruralnog turizma. Podržano je 160 turističkih subjekata, od kojih je 130 subjekata koji pružaju i usluge smeštaja. Podržani su i turistički subjekti koji se nalaze u ruralnim područjima, a specijalizovani su za pružanje dodatnih usluga turistima, kao što su restorani, kantine, objekti za opuštanje i sport. U ovom programskom periodu obnovljeno je i 40 objekata agroturizma rekonstrukcijom postojećih kuća. Danas se smeštajni kapaciteti subjekata ruralnog turizma kreću od 11 do 40 ležaja, odnosno, u proseku, 22 ležaja.
Realizacijom Programa ruralnog razvoja Slovačke Republike u periodu od 2007. do 2013. otvoreno je više od 500 novih radnih mesta u ruralnom turizmu. Prema procenama, izgrađeni smeštajni kapaciteti u selima raspolažu sa oko 2.700 ležaja.