* Učesnici iz Hrvatske, Holandije, Češke, Poljske i Mađarske ukazali na izazove s kojima se susreću, odnos državnih institucija prema mladim proizvođačima, mogućnosti za apliciranje za sredstva IPARD-a...
Srpsko udruženje mladih poljoprivrednika organizovalo je u sklopu programa 86. međunarodnog poljoprivrednog sajma četvrtu po redu međunarodnu konferenciju posvećenu stanju i problemima mladih poljoprivrednika u Srbiji, regionu i Evropi. Mladi poljoprivrednici iz Hrvatske, Holandije, Češke, Poljske i Mađarske ukazali su na izazove s kojima se susreću, na odnos državnih institucija prema proizvođačima u agraru do 40 godina starosti, mogućnosti za apliciranje za sredstva IPARD programa...
Generalni sekretar Srpskog udruženja mladih poljoprivrdnika Aleksandar Milovanović rekao je da se poslednjih godinu-dve dosta govori o položaju mladih poljoprivrednika u Srbiji i merama koje se preduzimaju za njihov opstanak na selu.
- Posebno je to došlo do izražaja sa značajnom podrškom Vlade Srbije, kao i Ministarstva poljoprivrede u nabavci poljoprivredne mehanizacije, istakao je Milovanović i napomenuo da je i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu lane, a i ove godine takođe, putem niza subvencionisanih mera, prepoznao mlade poljoprivrednike i dao neposrednu i konkretnu pomoć, 250.000.000 dinara, za pokretanje sopstvenog agrobiznisa.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević podsetio je da Ministartvo poljoprivrede već treću godinu uzastopno raspisuje konkurse za subvencije za mlade poljoprivrednike.
- Na sajtu Uprave za agrarna plaćanja uskoro će biti objavljen pravilnik na osnovu koga će mladi poljoprivrednici do 40 godina starosti moći da konkurišu za sredstva za pokretanje investicije do 1,5 miliona dinara, koje će država dotirati sa 75 odsto, istakao je Bogićević i napomenuo da mladi, takođe, mogu da konkurišu i za sredstva iz IPARD programa, gde povraćaj sredstava, u zavisnosti od investicije i (ne)razvijenosti ruralnog područja, iznosi 65-75 odsto.
O tome koliko Pokrajina ulaže u mlade poljoprivrednike i generacijsku obnovu vojvođanskog sela govorio je više Vladislav Krsmanović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu.
- Mere takozvanog startap programa, kao neposredna podrška mladima u ruralnim sredinama, u kontiutetu se sprovode od 2017. godine. Osnovna zamisao programa je da mladim poljoprivrednicima u selima obezbedimo startnu finansijsku podršku za njihov biznis-plan u poljoprivredi i njihovom gazdinstvu. To je među mladim ljudima koji se bave poljoprivredom pobudilo veliko interesovanje, pa smo ove godine udvostručili buxet za stratap program na 250.000.000 dinara za investicije u biljnu i stočarsku proizvodnju i nabavaku mehanizacije. Konkrus je završen polovinom maja, sada se radi na bodovanju i rangiranju podnosilaca zahteva, a uskoro će uslediti potpisivanje ugovora s korisnicima o dodeli bespovratnih sredstva, rekao je Krsmanović, napominjući da je podrška investicijama navedenim u biznis-planu i do 90 odsto ukupno prihvatljivih troškova.
Srpsko udruženje mladih poljoprivrednika (SUMP) praktično je od samog svog osnivanja 2015. godine član Evropskog veća mladih poljoprivrednika (CEJA), koje predstavlja gotovo dva miliona poljoprivrednika do 40 godina starosti. Potpredsednica CEJA Iris Bauers iz Holandije istakla je na skupu da su problemi mladih poljoprivrednika manje-više isti u svim evropskim zemljama i da Evropa i Srbija mogu jedna drugoj da znače mnogo u međusobnoj pomoći.
- Kako u Evropi, a tako vidim i kod vas, zemljište je kao bazični resurs sve skuplje i mladim poljoprivrednicima je, ako ga nisu nasledili od roditelja, teško da započnu proizvodnju. Zato im je neophodna konkretna podrška države, da li putem subvencija ili povoljnih dugoročnih kredita kako bi ostali na selu i bavili se agrobiznisom, rekla je Bauersova, naglasivši da mladi mogu sami sebi da pomognu, na lokalu, ali i šire, putem udruživanja i neposrednog povezivanja stvaranjem asocijacija i kooperativa, čime bi na tržištu ostvarili bolju poziciju za svoje proizvode.
Jan Marinc iz Hrvatskog udruženja mladih poljoprivrednika istakao je da je s uvođenjem stimulativnih mera EU za mlade poljoprivrednike njihov broj u Hrvatskoj znatno povećan i iznosi 12 odsto ukupnog broja poljoprivrednika.
- Tome je svakako doprinela akcija HUMP-a, kao i podrška Vlade Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede da se vlasništvo nad zemljom i imanjima sa roditelja prebaci neposredno na potomke. Urađeno je to u mnogim slučajevima, što je mladima na selu u Hrvatskoj ulilo samopouzdanje i otvorilo put da na osnovu prava vlasništva konkurišu i dobiju pomoć iz brojnih evropskih fondova, rekao je Marinc.
Na kraju skupa predloženi su zaključci s ciljem da nadležni republički i pokrajinski državni organi nastave započetu podršku podmlađivanja sela i pomognu mladima da se bave agrobiznisom.
- U ovom momentu najvažnije je da su problemi mladih poljoprivrednika iskristalisani i da su ih prepoznali republička i pokrajinska vlast. Sve mere koje se donose u cilju promovisanja generacijske obnove i ostanka mladih na selu idu u pravcu stvaranja kulta mladog poljoprivrednika kao garanta budućnosti održive poljoprivrede, rekao je u završnoj reči Milan Borić, predsednik Srpskog udruženja mladih poljoprivrednika
K. Rajević
FONDOVI EU ZA RAZVOJ AGROBIZNISA
Da projekti Evropske unije, poput EU4Tech, mogu da pomognu mladima opredeljenim za agrobiznis, pokazao je i skup održan poslednjeg dana 86. međunarodnog poljoprivrednog sajma. Predstavljeni su pozitivni primeri uspeha firmi "Ukus sreće" Aleksandra Vučkovića i "Šumska tajna" Nikole Stanišića. Oba projekta, koja se odnose na oblast proizvodnje organske hrane, meda, sušenog voća i gljiva, podržana su sredstvima iz fondova EU.
- Razvojni put od ideje do realizacije za mladog poljoprivrednika uvek je težak i neizvestan, ali svakako vredi pokušati. Fondovi EU, pod uslovom da se obezbede investitori i strateški partner, sigurno mogu da pomognu da se poslovna ideja ostvari, rekao je Aleksandar Vučković i apelovao na mlade proizvođače da što više koriste mogućnosti koje im pružaju sredstva iz fondova Evropkse unije.