* Prvi konkursi biće otvoreni već početkom naredne godine, a najpre će moći da se konkuriše za nabavku traktora do 100 kilovata

U novembru će, kako se očekuje, zvanična revizorska komisija EU Srbiji konačno dati zeleno svetlo za početak realizacije IPARD programa prema kojem našoj zemlji u periodu od 2014. do 2020. godine pripada 175.000.000 bespovratnih sredstava namenjenih za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ako se ova očekivanja ispune, pretpostavlja se da će već početkom naredne godine, mada optimisti spominju i decembar ove, biti otvoreni prvi pozivi na koje će moći da se konkuriše. U ovoj prvoj fazi očekuje se da se najpre otvore pozivi za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, odnosno za nabavku traktora do 100 kilovata. Naši poljoprivrednici, ali i oni koji imaju preduzeća koja se bave preradom u ovoj oblasti, i te kako su zainteresovani za mogućnost dobijanja evropskih sredstava o čemu govori i veliki broj polaznika na seminaru "Konkurisanje za bespovratna sredstva za poljoprivredu" na kojem je predstavljen IPARD program Republike Srbije i mogućnosti finansiranja agrarnog sektora iz pretpristupnih fondova EU. Ovaj seminar, koji se održava širom zemlje uz finansijsku podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, deo je EU projekta "Put uspešne poljoprivrede i ruralnog razvoja", a sprovodi ga Info-centar za ruralni razvoj "Agrosmart" iz Novog Sada.
Dobre vesti za poljoprivrednike, kako je istakao jedan od predavača na ovom seminaru i ujedno prvi pregovarač za IPARD program u Srbiji Slobodan Teofanov, jesu da je IPARD fleksibilan i da se širi prema sve većem broju potencijalnih korisnika. Donedavno se, naime, smatralo da za ova sredstva mogu da konkurišu samo veliki proizvođači, međutim, novi pravilnici omogućavaju da sredstva dobiju i mala gazdinstva, s tim da na kraju realizacije projekta dostignu određeni nivo proizvodnje. Tako, na primer, kada su u pitanju investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava za šta će, kako se smatra, najpre biti odobrena sredstva iz ovog pretpristupnog fonda, dovoljno će biti da poljoprivrednik, proizvođač mleka ima samo jednu kravu. Međutim, na kraju investicije koja podrazumeva, između ostalog, ulaganje u objekte za smeštaj životinja, opremu za proizvodnju mleka, objekte za upravljanje otpadom i tretman otpadnih voda, investicije u mehanizaciju i slično, očekuje se da će proizvođač imati 20 muznih grla. Slična je situacija i kada je u pitanju proizvodnja mesa, odnosno ne postoji donji limit kada je u pitanju broj grla na početku investicije, ali se očekuje da će na njenom kraju gazdinstvo imati određeni broj tovnih grla u zavisnosti od proizvodnje kojom se bavi. Za kupovinu traktora evropskim sredstvima moći će da konkurišu registrovana gazdinstva koja imaju najmanje dva hektara zemlje. Nabavka traktora je, kako je na seminaru istakao Teofanov, mera koja se po prvi put finansira IPARD sredstvima u nekoj zemlji. Objasnio je i da poljoprivrednici mogu da računaju na nivo pomoći koji iznosi do 60 odsto prihvatljivih troškova investicije, odnosno na 65 odsto ako se radi o mladim poljoprivrednicima koji još nisu navršili 40 godina života. Oni čija se imanja nalaze u planinskim oblastima mogu da dobiju i do 70 odsto povraćaja u odnosu na vrednost investicije.
Treba napomenuti da država Srbija u delu koji se bespovratno daje poljoprivrednicima učestvuje sa 25 odsto, dok su 75 odsto sredstva iz EU. Srbija je buxetom već izdvojila ova sredstva tako da to neće praviti nikakav problem.
Kada se govori o prihvatljivim troškovima investicija, u njih se ubrajaju troškovi za izgradnju ili unapređenje objekta, kupovinu novih mašina i opreme, troškovi arhitekte, konsultanta, izrada studije izvodljivosti, izrada biznis-plana i slično, s tim da ovi troškovi mogu da iznose tačno o određeni procenat ukunog iznosa investicije. Nakon odobrenja sredstava, investicije koje su bile predmet finansiranja neće moći značajno da se menjaju tokom narednih pet godina.
Ekspert "Agrosmarta" Dejan Serdar, utemeljitelj i prvi direktor Uprave za agrarna plaćanja, pozvao je poljoprivrednike da konkurišu za IPARD sredstva kada se za to ukaže prilika, ali isto tako je napomenuo da se ne boje da će se ta sredstva potrošiti ukoliko ne konkurišu odmah. Iskustva zemalja koja su prošla kroz pretpristupni period i imala priliku da koriste ova sredstva govore da ni u jednoj državi ona nisu u potpunosti iskorišćena. U Hrvatskoj, na primer, poljoprivrednicima je iz IPARD-a podeljeno svega 10 odsto planiranih sredstava. Razlog ovako niske iskoristivosti je to što su se neke od mera iz IPARD-a preklopile s onima koje je nudila hrvatska vlada, pa su se poljoprivrednici opredelili da konkurišu za dobijanje sredstava iz državnog buxeta, jer su tu uslovi konkurisanja bili znatno jednostavniji. Mnogo značajnije od iznosa sredstava koja ćemo uspeti da povučemo iz programa IPARD, je po rečima Serdara, jeste to što ćemo imati priliku da naučimo administrativnu proceduru i savladamo principe na kojima se zasniva finansiranje u EU čiji ćemo biti deo.
Serdar je objasnio da se prilikom izrade projekta u potpunosti mora poštovati nacionalno zakonodavstvo kao i da svaka ideja s kojom se namerava konkurisati za evropska sredstva mora biti potpuno razrađena. Svaka eventualna promena mora se prijaviti Upravi za agrarna plaćanja i dobro obrazložiti da bi bila prihvaćena. Krupne promene, kao i njihova nedovoljna argumentacija najčešće će za posledicu imati odbijanje čitavog projekta.
Inače, uz svaki konkurs potencijalni korisnici sredstava dobiće takozvanu ček listu dokumenata koje će morati da prilože kao konkursnu dokumentaciju. Najjednostavnije je da se aplikanti drže toga kada budu prikupljali dokumente.
Jedan od učesnika seminara Julka Toskić, direktor konsalting agencije "Agrobrend", ima ogromno iskustvo koje prenosi proizvođačima i privrednicima koji žele da započnu ili unaprede svoj biznis. IPARD smatra dobrom prilikom da svi oni dođu do novca koji im je potreban za ulaganja u unapređenje proizvodnje. Naglašava da je veoma važno da svi koji žele da konkurišu za evropska sredstva već sada počnu s izradom biznis-planova kako bi sve eventualne izmene i korekcije projekta uradili na vreme, odnosno pre konkurisanja kad će to biti znatno teže uraditi. Smatra da su sektori voća i povrća najperspektivniji, te očekuje da će najviše projekata za dobijanje evropskih sredstava biti upravo iz ovih oblasti.
Jedan od privrednika koji se sprema na ovaj konkurs je Slavko Rac iz preduzeća "Juarbis" u Ruskom Krsturu koje je već započelo izradu biznis-plana za izgradnju skladišta. Kaže da su ovaj posao započeli već sada, upravo iz razloga da bi na vreme ispravili eventualne greške i spremno čekali otvaranje IPARD konkursa. Ovo preduzeće se inače bavi ratarskom i voćarskom proizvodnjom i otkupom poljoprivrednih proizvoda. Planiraju da prošire proizvodne kapacitete tako što će izgraditi skladišni prostor od 10.000 tona i sušaru kapaciteta 24 tone na dan. Ova investicija vredna je više od milion evra, a Rac se nada da će poziv za ovaj IPARD konkurs biti otvoren na proleće. Nada se i prolasku na ovom konkursu, kao i povrćaju sredstava u visini 60 odsto vrednosti investicije.

Aleksandra Milić

KAKO DO NOVCA IZ EVROPSKE KASE

Predsednica UO Info-centra za ruralni razvoj "Agrosmart" Slađana Gluščević istakla je da za IPARD seminare vlada veliko interesovanje poljoprivrednika, predstavnika agrobiznis sektora, banaka i drugih finansijskih kuća, te organizacija civilnog društva. Na ovim sastancima svi oni dobijaju neophodne informacije i saznanja o mogućnostima razvoja poljoprivrede i ruralnih područja korišćenjem pretpristupnih finansijskih instrumenata EU. Kroz ovaj seminar koji je, kako je navela, namenjen budućim učesnicima u IPARD programu, polaznici saznaju na koji način mogu da konkurišu, koja dokumenta su za to potrebna, odnosno kako će izgledati ceo proces - od raspisivanja prvih poziva do završetka investicije i isplate novca iz evropske kase.