* Mašinski park čine pet modela 577, i po jedan 558, 5106 i 539, svi u ispravnom stanju, a mora se priznati i da lepo izgledaju, pogotovo ako se u obzir uzmu njihove godine, kao i poslovi koje su radili
 
Kada se pomene traktor, prva asocijacija je rad u poljoprivredi, ali mnogi ne znaju da ovi četvorotočkaši imaju veoma značajnu ulogu na šumskim gazdinstvima, gde ulaze u kategoriju osnovnih sredstava. Iako se za ovu granu privrede, zbog sigurnosti u primeni, preporučuju specijalizovani traktori sa zaštitnim sklopovima i dodatnim ojačanjima šasije i drugih komponenti, neretko se na poslovima izvlačenja trupaca mogu videti i oni prvenstveno namenjeni za korišćenje u poljoprivredi. Među njima se često na ovim poslovima, posebno u brdsko-planinskim područjima u našoj zemlji, u izvlačenju trupaca, kao i drugim poslovima mogu videti traktori IMT, od kojih je većina odavno "prešla punoletstvo". 
Ipak, kada je reč o traktorima koji se koriste u šumarstvu, selo Otroci, na obroncima Goča, u odnosu na druga sela se izdvaja ne samo po tome što skoro svaka kuća ima veze sa poslovima u šumi već i po tome što se u 99 odsto slučajeva koriste traktori IMT. Među onima koji su se odlučili za rad isključivo sa traktorima IMT, kako na poslovima u poljoprivredi tako i šumarstvu, izdvaja se gazdinstvo Jerinić, na kom je uposleno čak osam traktora s oznakom IMT. Reč je o pet traktora 577, a deo ovog mašinskog parka su i modeli 558, 5106 i 539. 
Prvi od ovih, model 558 je na imanje Jerinića pristigao 1973. godine. Iako angažovan na raznoraznim poslovima, od kojih dominiraju oni u šumi, ovaj traktor je, kako kaže Mirko Jerinić, kupio sve druge. I danas, kao i svi drugi, radi bez ikakvog problema. 
– Poslove u poljoprivredi pa i šumarstvu sam od oca preuzeo 1973. godine, a iste godine, 12. juna, u naše dvorište je stigao 558, koji i danas radi. Tada je u selu samo seoska zadruga imala takav traktor, kaže Mirko Jerinić i napominje da su tada ovaj traktor čekali skoro godinu dana, jer je onda za IMT bila velika potražnja, a mali proizvodni kapacitet fabrike. 
Najmlađi traktor je 539, a na njegovoj proizvodnoj pločici je kao godina proizvodnje utisnuta 2014, kada je i stigao u Otroke.  Otkad je kupljen prvi 558, vodi se računa o svim "potrebama"  traktora, a sve po preporuci proizvođača. Tako se po propisanoj satnici rade zamene filtera i tečnosti. O svemu što je rađeno na traktorima postoji evidencija u sveskama, a traktore Mirko i njegov sin Dejan, s kojim obavlja poslove, redovno odvoze na tehnički pregled koji prolaze bez problema. 
– Na poslovima u šumi sam više od 40 godina. I danas radimo uslužno za JP "Srbijašume", a da bismo prošli tender i dobili poslove, svi naši traktori moraju da budu potpuno tehnički ispravni i da imaju potrebne sertifikate. Iako se koriste u šumarstvu, samo jedan je naknadno ojačan i modifikovan, dok su ostali u izvornom stanju, nisu dorađivani. Ranije nije bilo posebnih, sada aktuelnih zahteva o pitanju bezbednosti traktora koji se koriste u šumarstvu, ali na ovim poslovima čovek mora uvek da bude vrlo skoncentrisan jer je mala nepažnja – velika nesreća, napominje Mirko. 
 U "Srbijašumama" Mirko je radio na šumskom gazdinstvu Despotovac više od 15 godina, a broji staža i na gazdinstvu Kraljevo. Kako kaže, sve je počelo u Strumici kada je, kao i drugi iz sela Otroci, išao da radi na poslovima u šumi koji su se tada radili sa zapregom. Bilo je to pre nabavke prvog traktora. 
 Put je svojevremeno odveo Mirka na obuku za rad i u Češku, gde su ga zbog njegovog znanja ostavljali da radi za "Zetor". 
– To je bilo u Češkoj 1977. kada sam bio na obuci u fabrici. Od 72  kandidata iz celokupne ondašnje Jugoslavije samo smo nas dvojica radili tumbanje preko krova i prevrtanje pomoću sajle, što je navelo ljude da me pitaju da ostanem, kaže Mirko, i dodaje da su ga pitali svojevremeno da mu poklone specijalizovani traktor za šumarstvo LKT koji bi koristio i na taj način radio njegovu promociju, ali on je to odbio i ostao veran IMT-u. 
Na pitanje kako ocenjuje svoj najmlađi i najstariji traktor, Mirko napominje da ovi noviji traktori izgledaju naoko bolje, ali se više pouzdaje u starije, bez obzira na godine. Takođe smatra da su njegovih osam IMT traktora bolji nego polovni traktori koje iz inostranstva uvoze njegove kolege iz okoline. 
– Oni kupe te traktore stare više decenija po navodno povoljnoj ceni. Onda zovu ljude iz servisa, koji su najčešće iz okoline Novog Sada i Beograda, a njihov dolazak se plaća. Oni dođu, popišu sve delove koji su potrebni, pa se vraćaju da urade neophodnu zamenu i to sve košta. Na kraju, ti traktori imaju mnogo veću cenu, kaže Mirko. 
 
Tekst i foto: M. Antanasković