* Počeo je da pčelari sa šest košnica kada je imao svega 10 godina, a danas ih ima 200, kao i 330 oplodnjaka za uzgoj selekcionisanih matica
 
Radoslav Bele Zečević iz Pljevalja u Crnoj Gori pčelarstvom se bavi od svoje desete godine i nastavljač je porodične tradicije, jer su svojevremeno uspešni pčelari bili njegovi deda i pradeda sa očeve strane i baba sa majčine strane. Zečević zato smatra da mu je, kako kaže, pčelarstvo zapisano u genima. Na osnovu svega onoga što je ovaj mladi pčelar, inače diplomirani inženjer agronomije, koji je trenutno na master studijama u Novom Sadu, postigao preci i te kako mogu biti ponosni na njega. Višestruki je pobednik različitih takmičenja na kojima se ocenjuje kvalitet meda i pčelinjih proizvoda. Nedavno je u Novom Sadu na 3. senzorskoj oceni meda proglašen za apsolutnog pobednika ovog takmičenja. Senzorsku ocenu meda organizovali su Naučni institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu (FINS) i Inovativni klaster "Panonska pčela" iz Novog Sada, a prijavljeno je 99 uzoraka najkvalitetnijeg meda iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
- Za ovo takmičenje sam sasvim slučajno saznao i prijavio se, a, eto, ispostavilo se da sam proglašen apsolutnim pobednikom za kvalitet mog poliflornog vrcanog meda. Reč je o livadsko-šumskom medu, jer na području gde pčele sakupljaju polen ima i livada i šuma, priča Zečević i napominje da on, kao ni drugi pčelari, ne postiže velike prinose meda po košnici, ali je zato on izuzetnog kvaliteta.
Ovaj pčelar počeo je da pčelari sa šest košnica, a danas ih ima 200, kao i 330 oplodnjaka za uzgoj selekcionisanih matica. Registrovao se za proizvodnju selekcionisanih matica za Savez pčelara Crne Gore. Matice proizvodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede Crne Gore.
 - Proizvodim gotovo sve pčelinje proizvode. U Crnoj Gori sam rekorder u proizvodnji čistog matičnog mleča i više puta sam nagrađivan za kvalitet ovog proizvoda. Proizvodim i veću količinu perge, odnosno ručno je vadim iz saća. Tu su i rojevi, prirodni vosak, med u prirodnom saću, med u konvencionalnom saću, kaže Zečević i napominje da među njegovim proizvodima nema jedino pčelinjeg otrova.
 Deo košnica ovog pčelara nalazi se u stacionarnim pčelinjacima, a deo seli.
- Jedan pčelinjak nalazi se u selu Odžići, oko 20 kilometara od Pljevalja, ispod obronaka planine Qubišnje. Drugi stacionarni pčelinjak nam je nedaleko od centra Pljevalja. Seleći pčelinjaci zimi se nalaze na dve lokacije u opštini Danilovgrad. Tu pčele imaju bolje uslove da prezime, brže se razvijaju i brže dolazi prva paša, koja pomaže njihovom razvoju. Potom ih premeštamo na teritoriju opštine Žabljak, objašnjava Zečević, i napominje da bez selidbe pčela nema uspešnog pčelarenja. 
Kaže da mu plasman meda i pčelinjih proizvoda ne predstavlja problem. Za sve proizvode ima urađenu analizu kvaliteta, a med prodaje na više načina, odnosno na kućnom pragu, preko instagram stranice, ili u devet maloprodajnih marketa u Pljevljima. Trenutna cena meda je 12 evra, čime je, kako kaže, zadovoljan.
Kada je reč o pčelarstvu u Crnoj Gori, ovaj pčelar kaže da se, prema statističkim podacima, u ovoj državi po košnici u proseku proizvede 12-15 kilograma meda. Vegetacija je raznovrsna i postoji veliki broj medonosnih vrsta, pa se, zahvaljujući tome, dobija i veliki broj različitog meda.
- Prinosi variraju u zavisnosti od lokacije. Ove godine su pčelari na primorju imali svega četiri-pet kilograma meda po košnici, dok su u planinskim predelima vadili i po 20 kilograma. Rekordna godina bila je 2015, kada su prinosi meda bili i više od 25 kilograma po košnici i to će se teško ponoviti, smatra ovaj pčelar.
Veliku podršku crnogorskim pčelarima pruža "Kuća meda" koju koriste svi pčelari u okviru Saveza pčelara Crne Gore. U okviru nje je veliki pogon za proizvodnju invertnog sirupa, proizvode se pogače i otkupljuje med. U "Kući meda" se organizuju i različita predvanja, a ove godine, prema Zečevićevim rečima, po prvi put je organizovana škola pčelarstva. Ova institucija radi i otkup selekcionisanih matica. 
Naš sagovornik navodi da Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore sve više uviđa značaj pčelarstva za Crnu Goru i region, pa, shodno tome, povećava davanja iz budžeta za ovu namenu. Međutim, crnogorski pčelari, uključujući i Zečevića, smatraju da bi pomoć mogla biti i veća i nadaju se da će to u budućnosti i biti. 
 
A. Milić