* SPOS je u saradnji s Institutom "Biosens" izradio aplikaciju Apisens namenjenu pčelarima
* Pčelari treba da u bilo koje doba godine fotogafišu pašu, a  na osnovu toga će biti izrađen katastar
 
Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) dogovorio je u saradnji s Institutom "Biosens" izradu pašnog katastra, a najvažnija uloga u dobijanju podataka dodeljena je samim pčelarima. "Biosens" je, naime, izradio mobilnu aplikaciju pod nazivom Apisens koju pčelari treba da skinu na svoj telefon, a zatim da slikaju pašu i to onda kada im je najzgodnije i te slike pošalju. To može da se obavi u januaru kada je vegetacija ogoljena, a može i u fazi punog cvetanja. Iako je SPOS pozvao pčelare da učestvuju u izradi digitalnog katastra, ovoj akciji se do sada odazvao samo mali broj.
- Institut već ima podatke za suncokret, uljanu repicu, do kojih dolazi putem satelitskih snimaka. Međutim, neophodno je da se definiše i gde se nalaze ostale paše. Zadatak pčelara je da skinu tu aplikaciju na svoj telefon i odu u  bagremovu, lipovu šumu ili neku drugu i slikaju. Ta fotografija pomoći će stručnjacima Instituta da vide u kojoj fazi razvoja su biljke, ali pre svega tačnu lokaciju i površinu čiste, na primer bagremove šume.  Do ovih podataka stručnjaci će doći analizom spektra satelitskih snimaka. Na taj način dobiće se tačni podaci o tome  koliko ima površina pod određenom pašom, objasnio je dr Rodoljub Živadinović, predsednik SPOS-a, i napomenuo da bi pčelari na ovaj način u bliskoj budućnosti mogli da dobiju kompletan pašni katastar.
Ovaj digitalni katastar će im omogućiti da potpuno besplatno odu na sajt, izaberu  lokaciju koja im se dopada  i dobiju informaciju o tome koliko u krugu od kilometar ili dva  ima pčelinjaka i da li tu mogu da postave svoje košnice. Najvažnije od svega je što će dobiti mogućnost da biraju lokaciju na kojoj će imati najveću površinu pod medonosnim biljem. 
U današnje vreme pčelari su, kako naglašava Živadinović, često u situaciji da pčele postave na lokaciju koja im nije dovoljno poznata. Moguće je da na svega 100 metara  udaljenosti šume bagrema više nema, ali pčelar to ne zna. Aplikacija će omogućiti da pčelar izabere bilo koju tačku na mapi Srbije i odmah sazna koliko koje medonosne biljke ima i na kojoj površini se prostire. 
- Očekujemo da pčelari skinu aplikaciju i da je koriste. Za proteklih godinu dana fotografije je poslalo samo devet pčelara, kao da to njima ne treba. Nije mi jasno takvo razmišljanje u kojem očekujemo da neko drugi uradi za nas ono što je naš posao i od čega mi treba da imamo koristi. Zato ih pozivam da što pre instaliraju aplikaciju i da je koriste, kaže Živadnović.
Prema njegovim rečima, postoje očekivanja da će ova aplikacija kasnije možda dobiti još jednu važnu funkciju, a to je da će se pomoću satelitskih snimaka moći utvrditi tačno vreme cvetanja medonosnog bilja. Samim tim i pčelari će moći bolje da planiraju svoje aktivnosti i ostvare veću proizvodnju. 
A. Milić