* U Evropi trenutno ima 8,5 površina pod organskim usevima, a jedan od osnovnih ciljeva je podsticanje konzumiranja, kako bi se farmeri odlučili da pređu na ovaj sistem proizvodnje
 
Evropska komisija nedavno je usvojila Akcioni plan razvoja organske proizvodnje, s ciljem da do 2030. godine ova proizvodnja zauzme 25 odsto obradivih površina u EU. Ovim dokumentom predviđen je i porast udela organskog ribarstva. Akcioni plan u potpunosti je usklađen sa Evropskim zelenim dogovorom, kao i strategijama o biodiverzitetu i "od farme do trpeze".
U okviru Plana naznačene su 23 akcije čiji cilj je da unaprede i povećaju konzumaciju organskih proizvoda, povećaju njihovu proizvodnju i osiguraju održivost sektora. 
U obrazloženju usvajanja Acionog plana se navodi da organski sektor ima brojne benefite. Na površinama u ovom sistemu gajenja biodiverzitet je veći za 30 odsto, životinje uživaju veći stepen dobrobiti i za njihovu negu se troši manje lekova. Farmeri u organskoj proizvodnji ostvaruju veću zaradu, njihova proizvodnja je stabilnija i manje zavisna od globalnih tržišnih promena, a kupci tačno znaju kakav kvalitet proizvoda dobijaju.
Evropska komisija pozvala je zemlje članice da izrade nacionalne akcione planove razvoja organske proizvodnje, kako bi povećale udeo te  proizvodnje na svojoj teritoriji. Trenutno postoje velike razlike u obimu ove proizvodnje među članicama, jer pojedine države imaju svega 0,5 odsto površina u organskom sistemu, druge su već premašile zadati cilj od 25 odsto. Podsećamo da je Srbija nedavno dostigla udeo od 0,6 odsto površina u organskom sistemu gajenja i da ove površine rastu, uglavnom zahvaljujući porastu državnih podsticaja, ali i potražnji iz inostranstva. Najveći kupac organskih proizvoda iz Srbije je upravo EU.
Podsticanje konzumiranja organskih proizvoda, na čemu insistira EU u okviru Akcionog plana, važno je kako bi se farmeri odlučili da iz konvencionalnog pređu na organski sistem proizvodnje. Akcije usmerene na povećanje potrošnje organskih proizvoda predviđaju promocije, bolje informisanje, ali i veći udeo organske hrane u obrocima za školsku decu. Ovi obroci finansiraju se iz budžeta EU, ali i budžeta članica.
Trenutno Evropska unija ima 8,5 odsto površina pod organskom proizvodnjom, a imajući u vidu dosadašnji tempo rasta, 2030. godine pod organskim usevima moglo bi da bude od 15 odsto do 18 odsto. Cilj Akcionog plana je da podstakne brži razvoj sektora kako bi do 2030. udeo površina u organskom sistemu gajenja bio 25 odsto. 
Evropska unija u okviru Zajedničke agrarne politike izdvaja 1,8 odsto sredstava za podršku razvoju organske proizvodnje. Izraženo u evrima, to iznosi 7,5 miliona. Međutim, predviđa se da će u periodu 2023–2027. za eko-šeme u okviru Zajedničke agrarne politike biti izdvojeno od 38 do 58 miliona evra. Ovaj novac, između ostalog, može da se upotrebi za podsticanje razvoja organske proizvodnje.
Akcioni plan razvoja organske proizvodnje u EU predviđa i podsticanje udruživanja farmera, veći udeo grupne sertifikacije, uključivanje u informativne mreže radi razmene iskustava i najboljih primera iz prakse.  U planu je i uspostavljanje godišnje manifestacije "Organski dan", nagrađivanje najboljih, kao i razvoj "Organskog turizma", tj. poseta turista organskim farmama.
A. Milić
 
ZDRAV OBROK ZA SVAKO DETE U ŠKOLI
Evropa iz svog budžeta već godinama izdvaja 250 miliona evra kako bi školskoj deci obazbedila zdrave obroke koji se sastoje od voća, povrća i mleka. Na ovu ideju došlo se zbog nedovoljne konzumacije ovih proizvoda i odstupanja ishrane dece od nacionalnih i internacionalnih nutritivnih preporuka. Deca u EU često jedu industrijski prerađenu hranu bogatu mastima, šećerima i različitim aditivima, što dovodi do razvoja različitih bolesti, najčešće prekomerne gojaznosti.
U okviru šeme za obezbeđenje zdravih obroka školskoj deci, 150 miliona evra izdvaja se za nabavku voća i povrća, a 100 miliona za mleko. Pojedinačni budžeti za zemlje članice određuju se na osnovu broja školske dece, stepena regionalnog razvoja, ali i davanja u prethodnom periodu. Članice takođe same mogu da deo nacionalnog budžeta opredele u ovu svrhu. Svaka zemlja odobrava listu proizvoda kako bi se odgovorilo nutritivnim potrebama dece, a u šeme snabdevanja uključuju se i lokalni proizvođači organske i druge kvalitetne hrane.
Program, osim obezbeđenja zdravih obroka za decu, uključuje i formiranje školskih bašti, kuvarskih radionica, posete farmama, predavanja i slično.