* Prema poslednjim podacima, organska proizvodnja se u svetu sprovodi na ukupno 69,8 miliona hektara, uključujući i površine u periodu konverzije
 
Međunarodni institut za organsku poljoprivredu FiBL i Međunarodna federacija pokreta za organsku proizvodnju IFOAM i ove godine su izdali studiju "Svet organske poljoprivrede" u kojoj analiziraju stanje organskog sektora u svetu i predviđaju trendove u 2020. godini. U studiji su obrađeni podaci koji se odnose na 2017, a kao i u prethodnih 19 izdanja, primetan je porast broja površina pod organskim proizvodima i broja proizvođača koji se ovom proizvodnjom bave. Raste broj potrošača, kao i profit koji ova proizvodnja ostvaruje na svetskom tržištu. Predviđa se da će globalna potražnja za zdravom hranom uticati na to da ovaj sektor nastavi da raste i u narednom periodu.
Prema podacima objavljenim u ovoj knjizi, organska proizvodnja registrovana je u 181 zemlji sveta i sprovodi se na ukupno 69,8 miliona hektara, uključujući i površine u periodu konverzije.
Najveće površine nalaze se u Okeaniji gde ima 35,9 miliona hektara u organskom statusu, što predstavlja polovinu svetske proizvodnje. U Evropi, organski usevi se gaje na 14,6 miliona hektara, odnosno 21 odsto ukupnih površina. Latinska Amerika ima osam miliona hektara organskih useva, ili 11 odsto. Slede Azija sa 6,1 milion hektara, odnosno devet procenata i Severna Amerika sa 3,2 miliona hektara, odnosno pet odsto. U Africi se organski usevi gaje na 2,1 milion hektara ili tri odsto ukupnih svetskih površina.
Zemlje sa najviše površina pod organskim usevima su Australija sa 35,6 miliona hektara, Argentina sa 3,4 miliona hektara, Kina sa tri miliona.
Zanimljivo je napomenuti da se oko četvrtina svetskih površina pod organskim usevima i oko 87 odsto proizvođača nalaze u zemljama u razvoju, odnosno na tržištima u nastajanju.
Posmatrajući ukupne svetske površine, organsku proizvodnju čini oko 1,4 odsto. Najveću procentualnu zastupljenost organske proizvodnje u odnosu na sopstvenu površinu imaju Lihtenštajn - 37,9 odsto i Samoa 37,6 odsto. Više od deset odsto ukupnih površina pod organskim usevima se nalazi u 14 država.
Površine pod organskim usevima u 2017. godini porasle su za čitavih 11,7 miliona hektara, odnosno za 20 odsto. Ovo povećanje rezultat je, u prvom redu, toga što je Australija prijavila novih 8,5 miliona hektara pod organskim usevima na svojoj teritoriji.
Značajno povećanje površina u organskom statusu prijavljeno je i u Kini, Argentini i Ruskoj Federaciji.
Od ukupno 2,9 miliona organskih proizvođača, koliko ih prema poslednjim podacima ima u svetu, oko 40 odsto njih radi u Aziji. U Africi ih ima 28 odsto, a u Latinskoj Americi 16 odsto. Zemlja sa najviše organskih proizvođača je Indija, u kojoj se ovom proizvodnjom bavi čak 835.000 poljoprivrednika.
Zemlje koje se bave organskom proizvodnjom uglavnom imaju transparentne podatke, što je doprinelo uspešnoj izradi studije. Međutim, kako napominju autori, ima i izuzetaka. Tako, na primer, nema dovoljno podataka o organskoj proizvodnji u Indiji i Brazilu, iako se zna da tamo postoje velike površine pod ovim usevima.
Kada je u pitanju struktura useva, najveće površine su pod organskim pašnjacima kojih u svetu ima na čak 48,2 miliona hektara. Nakon toga, naviše je žitarica, a slede parcele na kojima se gaje biljke za zelenu krmu. Velike površine u organskom statusu imaju i uljana repica, mahunarke i povrće.
Vrednost globalnog organskog sektora je dostigla 97 milijardi dolara, a samo u SAD vrednost ovog tržišta je 45,2 milijarde dolara. U Evropi, organsko tržište vredi 39,2 milijarde dolara, a najveći rast sektora zabeležen je u Danskoj i Francuskoj.