* Izvoz organskih proizvoda iz Srbije vredan je 20.000.000 dolara, što je malo, zaključeno je na ovom skupu

U Srbiji postoje velike mogućnosti za razvoj organske proizvodnje i iz godine u godinu raste broj proizvođača koji se bave ovom delatnošću, ali je i dalje tek 0,4 odsto zemljišta pod ovim usevima, rečeno je na skupu "S prirodom iz ljubavi" koji je 22. i 23. maja, uz podršku Nemačko-srpske razvojne saradnje (GIZ), organizovala Privredna komora Srbije. Na ovom skupu je istaknuto da se u evropskim zemljama pod organskim usevima nalazi, u proseku, pet-šest odsto površina, ali i da je potražnja za organskim proizvodima tamo veća od ponude. Iz tog razloga postoji značajan potencijal za izvoz organske hrane iz Srbije, ali se on slabo realizuje i njegova vrednost iznosi svega 20.000.000 evra godišnje.
Direktor sektora poljoprivrede PKS Veljko Jovanović ocenio je da organsko tržište u Srbiji nije povoljno za domaće proizvođače zbog velike razlike u ceni između konvencionalnih i organskih proizvoda, ali i male kupovne moći stanovništva. Ukazao je na to da se domaći proizvođači i dalje bave uglavnom primarnom biljnom proizvodnjom, najviše žitarica. To, kako je rekao, znači da smo proizvođači sirovina, a trebalo bi da što više razvijamo preradu.
Istakao je i da je dobro što svaki domaći proizvođač može da nađe tržište za sebe i sve je više onih koji se bave organskom proizvodnjom. Jovanović je podsetio da su, zahvaljujući programu koji PKS sprovodi uz podršku GIZ-a, nedavno ostvareni kontakti domaćih proizvođača sa kupcima iz Nemačke, a da domaće kompanije očekuju i konkretne ugovore.
Naveo je da je tržište organskih proizvoda u svetu tržište koje najbrže raste i beleži konstantan i stabilan rast, a njegova vrednost u Nemačkoj iznosi devet milijardi evra, što je više nego u SAD, dok je u pojedinim zemljama Evrope između 20 i 30 odsto površina pod organskom proizvodnjom.
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević rekao je, obraćajući se učesnicima skupa, da Srbija ima dobre klimatske i zemljišne uslove za organsku proizvodnju. Istakao je da postoji napredak u ovom sektoru, ali je to daleko od onoga što možemo da postignemo, s obzirom na potencijal.
Tomislav Knežević iz GIZ-a podsetio je da je pre osam godina u Srbiji pod organskom proizvodnjom bilo oko 6.000 hektara, dok je danas više od 15.000 hektara, a da je broj proizvođača u tom periodu sa 1.000 povećan na više od 3.500. Naveo je da je fokus u poslednje dve godine na konkretnoj saradnji s proizvođačima i podršci izvozu, kao i povezivanju srpskih i nemačkih kompanija. Kada je reč o digitalizaciji poljoprivrede u Srbiji, Knežević navodi da je prošle godine razvijen softver za organsku proizvodnju, te da je više od 1.000 proizvođača u Srbiji preuzelo tu aplikaciju za mobilni telefon.
Dvodnevna konferencija o organskoj proizvodnji okupila je u Beogradu predstavnike najvažnijih svetskih i evropskih institucija u ovoj oblasti, stručnjake, predstavnike sertifikacionih organizacija, proizvođače, izvoznike, trgovinske lance, finansijske institucije. Cilj skupa je da se domaća iskustva uporede s praksom i iskustvom u regionu i Evropskoj uniji i da se organska proizvodnja razvija na dobrim i zdravim temeljima. Teme o kojima se najviše govorilo odnosile su se na zakonsku regulativu, mehanizme podrške tržištu organskih proizvoda, sertifikaciju i standardizaciju u organskoj proizvodnji, pristup finansijama i drugo.