*  Bave se očuvanjem starih narodnih nošnji, ručnih radova i izradom tradicionalnih ćilima neprevaziđene lepote
U oktobru 2012. godine na neodređeno vreme osnovano je nevladino i neprofitno Udruženje žena "Banaćanke - Torak" iz Torka u opštini Žitište, nedaleko od granice s Rumunijom. Osnovano je radi ostvarivanja ciljeva u oblasti očuvanja i razvijanja nacionalne tradicije i vrednosti lokalne zajednice u svrhu promocije kulture, tradicije i običaja ovoga kraja kroz turizam i privlačenje zainteresovanih subjekata za razvoj i održanje ruralnih sredina, kao i zalaganje za bolji položaj žena u tim sredinama.
Ovo udruženje je i član Ženske ruralne mrže Vojvodine koja povezuje slična udruženja i pomaže im da zajedničkim aktivnostima podignu razvoj i očuvanje ruralnih sredina na viši nivo. 
Udruženje žena "Banaćanke - Torak" bavi se očuvanjem starih narodnih nošnji, ručnih radova i tradicionalnih ćilima neprevaziđene lepote. Ovi ćilimi živopisnih boja šarali su se u zavisnosti od namene, a devojka je za udaju  u svojoj spremi morala da ima barem jedan. Nažalost, niko više ne pravi ćilime na ovaj način tako da su oni koje čuvaju članice Udruženja stari i više od 100 godina i prenose se s generacije na generaciju. 
Kulinarstvo Rumuna takođe ima svoje posebnosti i postoje jela koja se prave samo u Torku.
- Jela ima mnogo, a za ovdašnju kuhinju je karakteristično da se bazira na testu. Naše udruženje se trudi da od zaborava sačuva dva autentična jela koja se prave u ovom mestu. Jedna od delicija je kolešei, jelo za koje mislim da se sprema jedino u Torku.  Izrađuje se od testa na bazi mleka, jaja i brašna. Testo se puni slanim sirom, mada može i xemom, prži se u dubokom ulju, a jede se isključivo sveže. Drugo jelo je kolak, odnosno svečana pletenica sa suvim grožđem čija izrada traje dugo. Svaki segment u izradi kolaka traje po 45 minuta. Toliko testo najpre stoji kad se umesi. posle toga se deli i premazuje puterom pa opet odstoji. Zatim se testo razvlači, posipa suvim grožđem, savija  u pletenicu i odstoji. Poslednjih 45 minuta rezervisani su za pečenje, objašnjava Svjetlana Marković. 
Rumuni imaju mnogo običaja kada je reč o važnim događajima u životu, ali su se neki od njih već izgubili ili polako nestaju, kaže naša sagovornica.  Oni imaju svoje običaje za Božić, Uskrs, poslove u polju koje su nekada zajednički obavljali. Danas su mnogi od njih zaboravljeni, ali neki su i opstali, poput običaja da se tokom svinjokolja prave specijalne kobasice u koje se dodaju samo biber i so. 
Udruženje "Banaćanke" je pre nekoliko godina izdalo knjigu na srpskom i rumunskom jeziku u kojoj su opisani neki od najznačajnijih običaja. U knjizi je opisano sedam događaja karakterističnih za ovo mesto. Jedan je odlazak kod kuma za Božić. Drugi običaj koji je poštovan je zimsko okupljanje rodbine, odnosno svaka familija je pozivala najbližu rodbinu da zajedno provedu jedan dan. Gošće su se bavile ručnim radom, a domaćica je pripremala ručak. Uveče su muževi dolazili po svoje žene i ostajali bi na večeri i druženju. Sledeći običaj koji su "Banaćanke" opisale u svojoj knjizi odnosi se na uskršnji ponedeljak kada su sve porodice izlazile na groblje. Tom prilikom su se za pokoj duše nosili slani kolak, kobasica, crvena jaja, kolači i krofne. Donosila se i flaša s rakijom i jedna čašica, kao i bokal s vodom.
Rumunske nošnje su posebno bogate i rađene su ručno, tkanjem prirodnih vlakana, zatim šivenjem i ukrašavanjem vezom. Razlikuju se u zavisnosti od toga da li je porodica iz Malog ili Velikog Torka. Ženske nošnje iz Velikog Torka sastoje se od bluze, vunene kecelje i suknje koja je imala iste motive kao i košulja. Muška nošnja sastoji se  iz širokih pantalona, bele bluze, prsluka, posebno ručno rađene obuće od vune i šešira, ili zimi šubare.
U Malom Torku, ženska nošnja sastojala se od bluze, prsluka, izrađenog od kadife ili svile sa cvetovima i suknje bez kecelje. Na glavu su stavljale marame koje su se vezivale nazad. Muška nošnja je veoma slična onoj iz drugog dela sela.
Udruženje "Banaćanke" se zalaže za stvaranje uslova koji bi omogućili bolji život građana, očuvanje i razvijanje tradicionalnih vrednosti lokalne zajednice, poboljšanje uslova života u seoskim/ruralnim sredinama.
Ove vredne žene trude se da svojim zalaganjem doprinesu implementaciji kulturnih, edukativnih i obrazovnih projekata u cilju poboljšanja života i statusa žena. Bave se i promovisanjem i organizovanjem izložbi i drugih vidova promocija u cilju informisanja domaće javnosti i privlačenja potencijalnih investitora i donatora.
Ovo udruženje okuplja žene radi zajedničkog druženja, razmene mišljenja i iskustava i bori se za očuvanje tradicije, starih jela, običaja i rukotvorina.
Iz tog razloga u nastavku teksta predstavićemo vam nekoliko tradicionalnih recepata ovih vrednih žena iz knjige "Torak – kultura i tradicija iz ženskog ugla".
Tanja Kovačević
 
"KOLAK" (SVEČANA SLATKA PLETENA POGAČA)
Potrebno je: 7,5 dl mleka, 3 kašike šećera, 50 g  kvasca, 2 kafene kašičice soli, 50 g putera, 2 jajeta, 200 g suvog grožđa, oko 1,2 kg brašna.
Mleko smlačiti da bude toplo, dodati šećer i kvasac i ostaviti da kisne tridesetak minuta. Zatim dodati 2 žumanceta, so i uz dodavanje brašna polako mesiti testo. Brašna dodavati da testo bude srednje tvrdoće. Napraviti jufkicu u posudi i premazati razmekšalim puterom, pa nastaviti dalje mesiti testo. Kada je testo lepo umešeno i homogene konzistencije, posebno ulupati belanca u čvrst sneg, te isto premazati testo i dodati suvo grožđe i ponovo sve lepo umesiti da bude glatko testo. Ostaviti testo u posudi da odmori i naraste ili udvostruči svoj volumen, nekih tridesetak minuta. Nakon toga, na brašnom posutoj podlozi izvaditi testo iz posude i podeliti na 4 jednaka dela. Svaki deo malo premesiti i od svakog praviti dugačke rolade. Tri rolade uplesti u pletenicu i spojiti u krug i staviti u sredinu posude od 6 l, prethodno namašćene. Četvrtu roladu uviti u krug oko pletenice i ostaviti sve da odstoji opet tridesetak minuta, potom namazati razmućenim jajetom. Peći u rerni prvo kratko vreme na temperaturi od 200 stepeni, dok ne pocrveni, a onda smanjiti temperaturu na 150 stepeni i nastaviti sa pečenjem. Ukupno peći oko 45 minuta.
 
ČORBA OD KOKOŠIJEG MESA
Potrebno je: 1 petlić, 6 krompira srednje veličine, 2 šargarepe, 2 peršuna, list peršuna, list celera, 2 glavice crnog luka srednje veličine, oko 1 l soka domaćeg kuvanog paradajza, začini – so i biber, 2 kašike masti.
U 3 l  vode staviti sečeno meso petlića, so i povrće u celosti, te kuvati na laganoj vatri. Kada je meso skoro kuvano, dodati krompir sečen na kocke i nastaviti još kuvati. Pred kraj kuvanja sipati sok od paradajza i tajni sastojak, jednu kafenu kašičicu šećera.
Za zapršku otopiti 2 kašike masti i  upržiti manju kašičicu mlevene crvene paprike. Zapršku dodati čorbi i kuvati još kratko vreme.
 
"CIMETOANJE" (UVRNUTE KROFNE SA CIMETOM)
 
Potrebno je: 5 dl mleka, 2,5 dl otopljene masti, 50 g kvasca, 2 kašike šećera, 2 kafene kašičice soli, 2 žumanceta, oko 1 kg brašna.
Mleko smlačiti da bude toplo, dodati šećer i kvasac i ostaviti da kisne tridesetak minuta. U tako pripremljenu masu dodati so, žumanca, topljenu mast i brašno po malo pa mesiti. Brašno dodavati malo po malo da se dobije srednje tvrdoće testo. Dobro umešeno, glatko testo ostaviti da odmori i nadođe tridesetak minuta.  Nakon toga, na brašnom posutu podlogu izvaditi testo iz posude i rastanjiti oklagijom debljine oko 1 cm. Nožem seći kocke ili pravougaonike 5-6 cm velike i na sredini svakog parčeta zaseći mali rez nožem oko 1 cm. Zatim parče testa okrenuti ka sebi tako da Vam je jedan vrh nagore i taj gornji vrh s donje strane provući kroz napravljen rez u sredini i napraviti kao nepravilnu mašnu.  Kada svu parčad napravimo, onda peći u vreloj, dubokoj masnoći i još vruće uvaljati u kristal šećer pomešan s dosta cimeta.
 
KROFNE
 
Potrebno je: 5 dl mleka, 5 dl vode, 50 g  kvasca, 2 kašike šećera, 1 kafena kašičica soli, 1 žumance, 9 supenih kašika ulja, 1-1,5 kg brašna.
Mleko smlačiti da bude toplo, dodati šećer i kvasac i ostaviti da kisne tridesetak minuta. U pripremljenu masu dodati so, žumance i postepeno brašno i mesiti. Kad je već testo lepo umešeno, dodati ulje i nastaviti mesiti. Kad je testo lepo, glatko, ostaviti da odmara tridesetak minuta.  Nakon toga izvaditi na brašno posutu podlogu i rastanjiti oklagijom što tanje, oblik pravougaonika, otprilike debljine oko 2 cm. Pola pravougaonika poprskati ili lagano namazati hladnom vodom i preklopiti na pola. Opet pola tretirati vodom i opet drugom polovinom preklopiti i tako tri do četiri puta dok se testo ne smanji u veličini, ali postaje deblje. Tako ostaviti 10-15 minuta. Za to vreme pripremiti masnoću u kojoj će se krofne peći. Testo rastanjiti debljine oko 1 cm i vaditi okruglom modlom, slagati na stolnjak ili čaršav. Peći u dubokoj masnoći i pečene posuti sitnim šećerom.
 
PAPRIKAŠ OD OVČIJEG MESA
 
Potrebno je: 3 kg ovčijeg mesa raznih kategorija, 1,5 kg crnog luka, so, biber, lovorov list, voda, mlevena crvena paprika, 1 kg krompira.
U posudu slagati red ovčijeg mesa, pa red crvenog luka sečenog na kocke ili na šnite. Tako slagati dok se ne utroši meso i luk. Sipati toliko vode da prekrije složeno meso i luk. Poklopiti i kuvati na tihoj vatri. Kada je meso kuvano i meko, dodati so, biber, lovorov list i mlevenu crvenu papriku. Ostaviti da sve zajedno krčka još malo. Služiti uz bareni krompir.
 
DINSTANO ŽIVINSKO MESO
 
Potrebno je: 1 belo meso, xigerica, želudac (nekoliko komada), so, 2 glavice crnog luka, 1 kašika masnoće, 1-2 dl vode.
Na masnoću prvo staviti sečen luk, pa sitno seckano meso i iznutrice, dodati so, pa sve zajedno dinstati uz dodavanje malo vode. Služiti sa kuljom, a može i dodatak ovčiji sir.
 
KULJA
 
Potrebno je: 250 g kukuruznog griza, 2 l vode, so po ukusu.
U vodu staviti so i kuvati. Uz stalno mešanje dodavati polako kukuruzni griz i sve vreme kuvanja mešati da se ne naprave grudvice.  Kulja je gotova kada se zgusne.