* Suša i niske otkupne cene uslovile da se očekuje uvoz oko 50.000 tona, što ugrožava interes naših proizvođača u vreme enormnog porasta troškova
 
Tropske temperature tokom protekle godine učinile su da je prosečan prinos krompira u Srbiji, na  blizu 30.000 hektara, opao za 50–70 odsto. Računa se da je, uz prosečan prinos od 22 tone po jedinici površine, rodilo oko 600.000 tona, što je dovoljno za domaće potrebe. Veliko pitanje je samo: da li će se i koliko prodati? Nagoveštava se moguć obiman uvoz od oko 50.000 tona iz evropskih država suočenih sa znatnim viškovima krtole. Ponovo ćemo u ovoj oblasti imati ogroman deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni. Samo za uvoz semena krompira plaćamo oko osam miliona evra, a u izvozu u BiH, Crnu Goru i Hrvatsku zarađujemo gotovo tri puta manje. Za nevolju, cene krompira u veleprodaji su, za razliku od većine drugih poljoprivrednih proizvoda, opale sa 34 na jedva 20 dinara po kilogramu. Otkupna cena je bila još niža, a koja će biti u narednom periodu, potpuno je neizvesno. Lane je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uspelo da se dogovori sa velikim trgovinskim lancima da preuzmu izvestan deo velikog roda iz prethodne sezone. Ali, bar za sada, sličnih nagoveštaja nema. Krajem februara i početkom marta sledi sadnja krtola krompira za letnju upotrebu, pa je neizvesno da li će proizvođači imati ekonomski interes da se upuštaju u tako rizičan posao, jer su troškovi proizvodnje u enormnom porastu. Korišćenjem vlastitog semena krompira troškovi se kreću oko 3.500, a sa elitnim semenom 4.000– 5.500 evra po hektaru.
 
B. Krstin
 
 
 
Kompletan tekst pročitajte u novom broju lista Poljoprivrednik.