* Zemljište je bolje navlaženo od poslednjih kiša, a potražnja za pšenicom polako, ali sigurno raste
 
Za razliku od prethodnih nekoliko jeseni, setva ozimih useva započeta je u boljem proizvodnom ambijentu. Zemljište je bolje navlaženo od poslednjih kiša, a potražnja za pšenicom polako, ali sigurno raste. Ratarski proizvodi se najzad bolje kotiraju na svetskim berzama nego do sada, što deluje obećavajuće za buduću proizvodnju. Da li će to biti dovoljno za motivaciju srpskih farmera, znaće se u narednih mesec  dana, koliko će trajati optimalni rokovi setve.
Kao i do sada, podsetićemo proizvođače na najvažnije agrotehničke mere za postizanje dobrih i kvalitetnih prinosa kod strnih žita, posebno kod pšenice.
 
Kvalitetna setva – osnov uspešne proizvodnje
 
Pod pojmom kvalitetne setve podrazumeva se više segmenata procesa zasnivanja proizvodnje. To su izbor sorte, izbor preduseva, osnovno đubrenje, osnovna obrada i predsetvena priprema zemljišta, podešavanje sejalica, optimalni rokovi i gustine setve, kontrola dubine setve i mere nege po njenom završetku. Sve operacije treba obavljati blagovremeno, kako bi se ispoštovao najvažniji faktor proizvodnje – optimalni rok.
Proizvođači koji se još nisu odlučili za sorte treba da znaju da još uvek ima na tržištu deklarisanog semena skoro svih sorti, po cenama od 36,5 (domaće) do 65 din./kg (strane sorte). Na tu cenu se zaračunava i  PDV, kao dodatni tretman pri doradi. Naravno sprema se i "seme sa tavana", možda ne u takvoj količini kao ranijih godina, ali ni mnogo manje. Jer da bi se zasejalo 600.000 ha pšenicom, treba utrošiti oko 145.000 t semena, a semenska proizvodnja u Srbiji pokriva jedva polovinu potreba. Procenjuje se da je odnos deklarisanog i nedeklarisanog semena 45 : 55%. Ovde treba napomenuti da je u okviru deklarisanog semena stranih sorti i oko 15% semena kategorije C2, koju proizvode i domaći farmeri, ali se ne aprobira i ne sertifikuje, pa je zato "seme sa tavana". To omogućava važeći zakon o semenu.
Primena osnovnih doza NPK đubriva je obavezna, pre osnovne obrade, na bazi analize plodnosti. O obradi i predsetvenoj pripremi je bilo dosta reči u prethodnim napisima u "Poljoprivredniku". Za koji god način osnovne obrade se farmeri opredele, bitno je da se predsetvenom pripremom obezbedi dovoljno rastresitog zemljišta u setvenom sloju, da se seme uloži na dubinu 4–5 cm. Nedostatak dobrih "žitnih" sejalica je izražen, pa je neophodna pažljivija predsetvena priprema.
Količine semena
 
Proizvođači koji upotrebljavaju deklarisano seme treba da obrate pažnju na podatke u deklaraciji i na atestima. U njoj su navedeni podaci o klijavosti, čistoći, zdravstvenom stanju, poreklu, dorađivaču, godini proizvodnje itd. Deklaracija je garancija da seme ispunjava sve parametre koje Zakon o semenu predviđa. Svaki proizvođač može sam da izračuna normu setve za svoje uslove proizvodnje. Potrebno mu je da zna sortu, njenu optimalnu gustinu setve (koju daju autori sorte), masu 1.000 zrna (u gramima), klijavost i čistoću. Priložena tabela može da posluži kao dobra orjentacija proizvođačima,  uz napomenu da  su veće gustine predviđene za kasnije rokove setve. Navedeni su podaci za neke domaće sorte, koji su dobijeni na osnovu brojnih ogleda. Na proizvođaču je da odredi količinu semena u konkretnim uslovima, ali treba da ima u vidu da se sve sorte pšenice dobro bokore, ako za to imaju povoljne temperaturne uslove, optimalnu i izbalansiranu mineralnu ishranu, uz mere zaštite useva.
 
Prof. dr Miroslav Malešević,
 BSP-Srbobran, 
Prof. dr Radivoje Jevtić,
 Dr Vladimir Aćin, 
Dr Milan Mirosavljević, 
Institut za ratarstvo i povrtarstvo – 
institut od nacionalnog značaja, Novi Sad