* Merenjem i praćenjem vlage u zemljištu mogu se bolje zasnovati odluke o tome koje mere treba preduzeti, a njihovi efekti se mogu meriti           
 
Zemljište se ponaša kao rezervoar u kojem se skladišti voda između dva navodnjavanja ili dve kiše, da bi ta voda bila dostupna biljci za njen zdrav razvoj.
Opseg mera koje mogu da utiču na hidrologiju zemljišta je širok. Zato je merenje količine vlage u zemljištu veoma važno za upravljanje prirodom i održavanje useva i zemljišta. Hemijski sastav vlage u porama zemljišta je takođe važan i za poljoprivredu i za sprečavanje budućeg zagađenja podzemnih voda.
Vlažnost zemljišta utiče na čvrstoću, na smicanje zemljišta (klizišta), mogućnosti sabijanja, formiranja prašine i masu zemljišta. Količina vlažnosti zemljišta određuje kada se mogu sprovesti određene aktivnosti vezane za zemljište – obrada, iskopavanje i druge. 
 Optimalna vlažnost zemljišta je jedan od uslova za nesmetan rast i razvoj biljaka i za većinu biljaka je definisana, kao i tehnički minimum vlažnosti zemljišta i zapreminski procenat PVK (poljskog vodnog kapaciteta). Vrednost tehničkog minimuma vlažnosti i optimalna vlažnost zemljišta su dva bitna parametra u određivanju norme zalivanja  gajenih biljnih vrsta. Merenjem i praćenjem vlage u zemljištu mogu se bolje zasnovati odluke o tome koje mere treba preduzeti, a njihovi efekti se mogu meriti.
O problematici zalivanja  govori se najčešće kada treba prevazići problem suše. Međutim, moramo imati na umu da biljke loše podnose i povećanu vlažnost zemljišta.
Pri stalnoj obilnoj vlažnosti ukupna produktivnost biljaka snižava se neznatno, dok se poljoprivredni prinos smanjuje skoro dva puta. Struktura prinosa pri tome je loša. Posledica ovakvog stanja može biti smanjenje produktivnosti fotosinteze, promene u metabolizmu belančevina i fosfora, problema u oplodnji, gušenja i truljenja korena. 
Zato je veoma bitno u biljnoj proizvodnji, a generalno i u cilju očuvanja plodnosti zemljišta, meriti i pratiti stanje zemljišne vlage, kako bi se ona održavala  do optimalnog nivoa. Za merenje trenutne situacije u zemljištu može se koristiti ručna oprema, ali za praćenje budućih istraživanja mogu biti idealni senzori vlažnosti sa data loggerom (softver).
Danas se na tržištu mogu naći različiti instrumenti za praćenje ovog  veoma bitnog zemljišnog parametra. To su uređaji (tenziometri), senzori i dodatna oprema za merenje vlažnosti zemljišta u zavisnosti od vrsta poljoprivrednih kultura i karakteristika pojedinih zemljišta. Uređaji se mogu postavljati na različitim dubinama, što omogućuje praćenje vlažnosti zemljišta u zoni korenovog sistema. 
Smisao upotrebe senzora za merenje vode u zemljištu jeste preciznije znanje o tome koliko brzo se ta voda potrošila, iscrpila sa različitih zemljišta, tako da se može bolje rasporediti navodnjavanje i precizno saznati efekat svakih padavina. Očitavanjem senzora 2-3 puta između dva navodnjavanja  dobija se precizna i tačna slika ovog procesa kroz vreme i time se razvija obrazac – šema pravilnog navodnjavanja, onog koje je u skladu sa potrebama  biljke za vodom. Ovim se eliminišu nagađanja šta može prouzrokovati značajne uštede vode, manje troškove za pumpe i odbaciti razvodnjavanje, kao i ispiranje  azota zbog prekomernog navodnjavanja.
Tekst i foto:
Dipl. inž. Valentina Aleksić
PSSS ”Poljoservis” Knjaževac