* Letnja setva preporučuje se u drugoj polovini  avgusta
 
Lucerka se u našoj zemlji najčešće seje u proleće. Primenom odgovarajuće agrotehnike, uz povoljne agroekološke uslove, moguće je uspešno zasnovati lucerište i u letnjoj setvi, u drugoj polovini avgusta. Faktori koji mogu usloviti lošije letnje zasnivanje su: priprema zemljišta za setvu, dubina setve, suša, mrazevi, bolesti i štetočine, konkurencija za svetlost i hranu s korovskim vrstama, oštećenja od herbicida i insekticida i slabo seme. Neuspesi u zasnivanju izazivaju gubitke usled troškova pripreme zemljišta, setve naknadnog useva i niskih prinosa i kvaliteta sena. Zbog toga zasnivanju lucerišta treba pristupiti maksimalno stručno i odgovorno, kako bi se otklonili svi mogući uzroci slabog zasnivanja.
 
Osnovni uslovi za uspešnu proizvodnju
 
Pri zasnivanju lucerišta važno je obratiti pažnju na plodored, izbor zemljišta i njegovu pripremu, kao i na đubrenje i samu setvu.
Mesto u plodoredu - Lucerki ne odgovara monokultura i na isto mesto je treba sejati posle 3-4 godine, ali je svakako dobro da ovaj razmak bude što veći, jer će biti manji problemi sa ”zamorom” zemljišta, bolestima i štetočinama. Kao predusevi pogoduju joj kukuruz, krompir, suncokret, kupusnjače, jednogodišnje leguminoze i strna žita. U letnje-jesenjem roku setve predusevi su najčešće žitarice koje su nešto lošiji predusevi od okopavina. Lucerku ne treba sejati ako su za predusev primenjeni herbicidi na bazi prometrina, jer on nepovoljno deluje na razvoj biljke.
Izbor zemljišta - Za uspešnu proizvodnju lucerke zemljište treba da bude duboko, rastresito, plodno i sa povoljnim vodno-vazdušnim sistemom. Zahteva srednje teška zemljišta, neutralne reakcije tipa černozem, livadska crnica, gajnjača, aluvijumi, a i meliorisane i kultivisane ritske crnice. Lucerka je jedna od najosetljivijih kultura na kiselost zemljišta. Smatra se da su za gajenje lucerke podesna zemljišta sa reakcijom, pH 6,6–7,5. Kisela zemljišta sa malim količinama kalcijuma, kao što su pseudoglej, opodzoljena gajnjača, deluvijalna i slična zemljišta su manje pogodna ili sasvim nepogodna za njeno gajenje. Lucerka se može uspešno gajiti i na slabo kiselim zemljištima, tipa pseudoglej, ako se prethodno obavi melioracija ovog zemljišta, regulisanjem vlažnosti i kalcifikacijom, kao i unošenjem organskih i mineralnih đubriva i intenzivnom obradom.
Priprema zemljišta za setvu - Odmah nakon žetve strnina potrebno je izvršiti plitko oranje ili tanjiranje na dubinu od 10 do 12 cm, kako bi se podstaklo nicanja korova, sprečavanje gubitaka vlage iz zemljišta i povećanje biološke aktivnosti mikroorganizama. Nakon dve nedelje obavlja se osnovna obrada, odnosno oranje na dubinu 35–40 cm ili kombinacija podrivanja i oranja, a potom i površinska priprema zemljišta, kako bi bilo dovoljno vremena da se zemljište do setve slegne. Površinski sloj mora biti slegnut, jer samo na poravnatom strukturnom i slegnutom zemljištu  može se obaviti kvalitetna setva. Ako se lucerka seje u neslegnuto zemljište, seme ”procuri”  u dublje slojeve, iz kojih ne može da nikne. 
Đubrenje - Lucerka iz letnje-jesenjeg roka đubri se isto kao i u prolećnoj setvi. Pored kalcijuma, najvažnija hraniva za zasnivanje lucerišta su fosfor i kalijum. U našim zemljištima uglavnom ima kalcijuma. Preporučuje se da količina fosfora bude 100–150 kg/ha, a 60–100 kg/ha kalijuma. Primena azotnih đubriva nije tako značajna, ali se preporučuje 30–50 kg/ha, kako bi se ubrzao razvoj klijanaca lucerke dok ne počne aktivnost bakterija azotofiksatora. U zasnivanju lucerke preporučuje se primena NPK mineralnih đubriva formulacije 10 : 30 : 20 u dozi 500–600 kg/ha sa osnovnom obradom, a  200 kg/ha  u predsetvenoj pripremi. 
Setva - Letnja setva lucerke preporučuje se u drugoj polovini avgusta. Uspešnost letnjeg roka setve uslovljena je obezbeđenošću zemljišnom vlagom za klijanje i nicanje. Setva se mora uskladiti sa vremenskim uslovima ili primeniti navodnjavanje. Ukoliko ne bude padavina u optimalnom vremenu za letnju setvu, a nema mogućnosti za primenu navodnjavanja, setva lucerke nosi veliki rizik. Negativne pojave pri letnjoj setvi su nemogućnost blagovremene obrade, nepovoljna predsetvena priprema, loša slegnutost zemljišta, kao i mogućnost izmrzavanja mladog useva pri pojavi jakih i dužih golomrazica ukoliko se kasni sa setvom u iščekivanju povoljnih uslova, što može doprineti neuspehu zasnivanja lucerke u ovom roku setve. 
Setva lucerke je najčešće uskoredim sejalicama za sitnozrne kulture ili žitnim sejalicama. Najčešći razmak između redova je 12,5 cm, a može se sejati  i na razmak 25 cm. Lucerka namenjena proizvodnji semena seje se i širokoredno, sa međurednim rastojanjem 40 cm, 50 cm i 80 cm. 
Seme lucerke je sitno, klica nežna i osetljiva, i ako je setva plitka, zemljište se oko klice može isušiti pre samog nicanja. U slučaju duboke setve, seme nema dovoljno energije da iznese kotiledone i nikne. Preporuka je da se seje na dubinu 0,5–3 cm, u zavisnosti od tipa zemljišta. Na srednje teškim zemljištima lucerku treba sejati na dubinu 1–2 cm, na teškim 0,5–1 cm, a na lakim zemljištima 2–3 cm dubine.
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno, a sejalice su u stanju da pravilno rasporede predviđenu količinu semena, dovoljno je 15 kg/ha kvalitetnog semena. 
Nega lucerišta u zasnivanju
 
Od mera nege preporučuje se valjanje i zaštita od korova, a pogotovo od viline kosice.
Valjanje - Posle setve obavezno je valjanje, jer se time poravna površina, povežu kapilari i obezbedi seme vlagom iz dubljih slojeva. Kao mera nege valjanje može biti primenjeno i u proleće na mladom usevu iz jesenje setve ako je došlo do podlubljivanja (odvajanja korenčića mladih biljčica od zemlje) zbog noćnog zamrzavanja i dnevnog odmrzavanja površinskog sloja zemljišta. 
Zaštita od korova -  Primenom agrotehničkih mera, prvenstveno plodoredom, dobrom osnovnom i predsetvenom obradom zemljišta, pravovremenom i kvalitetnom setvom i kasnije negom useva, efikasno se suzbijaju korovi. Zbog manjeg napada korova njihovo suzbijanje u letnje-jesenjoj setvi je mnogo jednostavnije. U letnjem roku setve ređe se primenjuju hemijske mere borbe, ali ako se posle nicanja lucerke, u fazi 3–5 trolista, registruje jače prisustvo gorušice, bulke, mišjakinje i drugih širokolisnih i travnih korova, treba primeniti herbicide na bazi bentazona, imazetapira, imazamoksa i 2,4 DB, kao i njihove kombinacije.
Suzbijanje viline kosice postiže se setvom nezaraženog semena lucerke, na nezaraženom zemljištu. Veoma je opasno sejati neprovereno, nedeklarisano seme u kome može biti viline kosice, jer ona izuzetno smanjuje prinos i dovodi do brzog propadanja i razoravanja mladog useva lucerke. 
 
Priprema za zimu
Mlada lucerka sejana u letnje-jesenjem roku nalazi se u dobroj kondiciji ako su vremenski uslovi pogodovali uspešnom zasnivanju, čak i onih useva sejanih kasnije od optimalnog roka setve (krajem septembra, pa čak i početkom oktobra). Mlada lucerka, koja pre zime razvije pet trolista i korenov sistem do dubine jedan metar preživljava i najjače zime. Mlade i nedovoljno razvijene biljke sa do tri trolista su osetljivije na niske temperature, a u rano proleće može doći do odvajanja korena od zemljišta usled podlubljivanja, što često dovodi do stradanja mladih biljaka usled suše u suvim prolećima. Ukoliko je mlada lucerka veća od 20 cm, treba je pokositi pre stalnih mrazeva i nadzemni pokrivač ukloniti kako bi se smanjilo useljavanje glodara. Mladu lucerku, po potrebi, treba zaštititi od korova, posebno od ozimih korova koji mogu biti konkurenti za svetlost i hranu u kasnu jesen i rano proleće. 
 
Dr Snežana Katanski
Dr Dragan Milić
Centar izuzetnih vrednosti za leguminoze
Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad
 
PREDNOSTI I NEDOSTACI 
 
Setva lucerke u letnje-jesenjem roku odlikuje se manjom pojavom korovskih vrsta, naročito širokolisnih, jer se oni slabije i sporije razvijaju krajem leta i u jesen, te je njihovo suzbijanje znatno lakše. Zbog kraćeg dana i hladnijih noći isključena je mogućnost napada štetočina, čemu je lucerka podložna u prolećnom roku setve. Cikade mogu naneti veće štete u vreme duge tople jeseni, pa ih treba suzbijati. Lucerište zasnovano u letnje-jesenjoj setvi može da razvije korenov sistem do jedan metar  u dubinu, pa je narednog proleća dobro ukorenjena, brzo raste i daje redovne prinose krme već u prvoj godini iskorišćavanja.
U avgustu i septembru količina padavina je obično mala, tako da je zasnivanje lucerišta u ovom periodu moguće samo uz navodnjavanje ili u godinama sa dovoljno kiše. Nemogućnost blagovremene osnovne obrade, nedovoljno vremena za sleganje i nepovoljni uslovi za pripremu zemljišta za setvu su nedostaci setve lucerke u letnje-jesenjem roku. Posebno je značajno da se lucerka iz te setve dovoljno razvije do nastupanja zimskih mrazeva.  Lucerka uspešno prezimljava ako do zimskih mrazeva razvije 5–10 listova (minimalno 3–5 listova). Zato je potrebno setvu lucerke u letnje-jesenjem roku obaviti što je moguće ranije u odnosu na završetak vegetacionog perioda, kako bi se mlade biljke dovoljno razvile do pojave stalnih mrazeva i izbeglo propadanje usled dejstva niskih temperatura. Uzimajući sve ovo u obzir, preporuka je da se lucerišta zasnivaju u proleće u suvom ratarenju, a u letnje-jesenjem roku ukoliko je obezbeđeno navodnjavanje ili u povoljnoj godini.