* Godišnje se proizvede 250.000 kvalitetnih sadnica                                              
Rasadnik kompanije "Delta Agrar" na imanju "Jedinstvo" u Apatinu specifičan je po tome što se u njemu proizvode dvogodišnje sadnice jabuka  po italijanskoj tehnologiji. Rasadnik je podignut pre sedam godina na površini od 35 hektara. 
- Lokacija nije slučajno odabrana. Vodilo se računa o tome da se ispune zahtevi neophodni za proizvodnju kvalitetnih sadnica jabuka. Da bi sadnica bila što lepša i da se koren lepo razgrana, potrebno joj je specifično peskovito zemljište, koje je zastupljeno na ovoj lokaciji, kaže dipl. inž. Dejan Vukobratović, stručnjak na ovom imanju.
Potvrda dobrog izbora lokacije je i godišnja proizvodnja od 250.000, a ponekad i 500.000 sadnica. U proizvodnom programu zastupljene su četiri sorte jabuka: "gala", "greni smit", "zlatni delišes" i "crveni delišes". Prednost sadnica koje potiču iz ovog rasadnika jeste da su prilagođene, pre svega našim klimatskim uslovima, a to su prepoznali i brojni kupci, kako domaći tako i inostrani.
Da bi se ova proizvodnja realizovala, neophodna je dobra podloga, koja se uvozi. To je divlja jabuka, kao najbolja baza za kalemljenje. I klonovi koji će se kalemiti uvoze se iz Holandije i Francuske.
Dejan Vukobratović objašnjava da proizvodnja sadnica počinje u proleće sadnjom kvalitetne podloge. Tome prethodi kvalitetna priprema zemljišta, kako bi se zemlja fino usitnila. Rupe se otvaraju na dan sadnje, ne ranije, da se zemlja ne bi urušila u slučaju nekih većih padavina.
Proleće je pravo vreme za sadnju podloga, koju treba obaviti po lepom vremenu. Optimalna tempe-ratura za sadnju je 25 stepeni, a sadi se na dubinu 25-30 centimetara, na međuredni razmak 30 centimetara. Sadnice se redovno navodnjavaju sistemom "kap po kap".
- Kalemljenje se obavlja u avgustu, kada nije suviše toplo, a biljka je aktivna. Kada pada kiša, ne kalemi se, kao ni ako je mokra sadnica, jer  biljka može da odbaci  pupoljak, kaže  dipl. inž. Vukobratović.
Postupak kalemljenja, opisuje naš sagovornik, sastoji se od zasecanja kore nožem na visini oko 20 centimetra iznad zemlje i pravi se xep u koji se ubacuje pupoljak s grančice iz uvoza. To mesto se obmota kalemarskom trakom, koja se skida posle 40 dana, kako bi se utvrdilo da li je kalemljenje uspelo. Do kraja vegetacije pupoljak sraste s podlogom, ali nije aktivan nego miruje. Tek naredne godine u proleće počinje da raste i tada se podloga skrati iznad okalemljenog pupoljka na oko 20 centimetara iznad zemlje. U međuvremenu okalemljene podloge mogu biti izvađene ili ostavljene u rasadniku za dalji razvoj.
Dipl. inž. Vukobratović napominje da se u rasadniku u Apatinu proizvode jednogodišnje sadnice, čija se proizvodnja završava u prvoj godini razvoja kalema, i dvogodišnje. Ako se jednogodišnja sadnica dobro primila i ima dovoljan broj grana, ostavlja se da bude dvogodišnja, jer su one kvalitetnije i rodnije od običnih jednogodišnjih. Vredan podatak je da već sledeće godine posle sadnje daju rod od 20-25 t/ha. Od broja grana zavisi da li će biti dvogodišnja "knip" ili "magnum" sadnica. Ako ih nema dovoljno, biće "knip" sadnica, koja se preseče i ponovo pusti taj izdanak da raste. Sadnica "magnum" se ne dira, ostavi se kako je formirana. Prednost "magnum" sadnica  u odnosu na "knip"  je to što ostvaruju  veći rod, jer takav oblik stabla dozvoljava gušću sadnju.
U jesen se vade sadnice, trape i čeka proleće naredne godine kako bi se prodale. Potencijalni kupci dolaze u rasadnik da bi sami, na osnovu vizuelnog utiska, odabrali sadnice. Veća je potražnja sorti "zlatni delišes", "gala" i "greni smit" od ostalih. Ukoliko se sve sadnice  ne prodaju tokom proleća, skladišti se u hladnjači u Čelarevu. U uslovima hladnjače sadnice se čuvaju do juna.
Sadnice se na tržištu prodaju po ceni od tri do pet evra po komadu. Koja cena će biti – zavisi od toga da li je u pitanju jednogodišnja ili dvogodišnja sadnica i od klase. Sadnice su razvrstane u četiri klase: "spur", 3+, 5+, 7+, na osnovu broja grana koje dostižu u dužini od 60 do 120 centimetara.
U ovom rasadniku  poštuje se plodored. Sadnice  na istu parcelu mogu da dođu posle pet godina, a do tada se na tim površinama uspešno gaje ratarski usevi.  
T. Gnip