* Ratari mahom nabavili repromaterijal 
* Postoji bojazan od celodnevne zabrane kretanja, što bi ugrozilo obavljanje setve u optimalnom roku
 
U toku je setva šećerne repe. Većina planiranih površina je posejana, ali sneg koji je padao prethodne sedmice usporio je ovaj važan posao. Ipak, u nekim regionima setva ove industrijske biljke je završena.  Na potesu Pančevo, Opovo, Alibunar posejano oko 3.000 ha šećernom repom. Prema podacima sa terena, s obzirom na to da su se neki ratari odlučili za setvu kraljice polja u zadnjem momentu, može se očekivati da se ova proizvodnja zasnuje na više od planiranih 38.000 ha. Ipak, tačna površina pod šećernom repom će se znati tek kad se završi setva. 
Ovih dana na poljima se završavaju druga prihrana pšenice, kao i predsetvena priprema i đubrenje, a većina ratara čeka toplije dane da počne sa setvom prolećnih biljnih vrsta. Po najavama stručnjaka, a s obzirom na  vremenske prilike koje se prognoziraju, s ovim važnim poslom krenuće se za nekoliko dana. 
Shodno tome, poljoprivrednici treba da u naredne dve do tri sedmice zasnuju biljnu proizvodnju na površini oko dva miliona hektara. Očekuje se, kako su naveli stručnjaci, da će polovinu ovih površina zauzeti kukuruz,  potom slede soja, za koju se predviđa setva  do 240.000 ha, i suncokret do 230.000 ha. Ostatak površina će zauzeti uglavnom povrtarske biljne vrste. Uslovi za setvu su dobri. Vlage u zemljištu je sada znatno više u odnosu na sredinu zime, te je bilo lakše uraditi predsetvenu pripremu nego lane, a prema oceni agronoma, ne bi trebalo da bude problema ni u nicanju. 
Ono što će ovogodišnju prolećnu setvu svakako učiniti drugačijom u odnosu na one prethodnih godina, jeste vanredno stanje koje je Vlada Republike Srbije uvela zbog pandemije virusom korona. Osim mera zdravstvene zaštite, ograničeno je i kretanje, od čega nisu izuzeti ni ratari. Ipak, bez obzira na situaciju, čini se da su poljoprivredni proizvođači i zadruge spremni za predstojeću setvu. 
 
Obezbeđeni i repromaterijal i dozvole
 
Zemljoradnička zadruga "Paprika Martonoš" iz Martonoša još pre dva meseca obezbedila je repromaterijal za predstojeću setvu. Nabavljeno je đubrivo, seme i dobar deo hemijskih preparata koji će se koristiti u zaštiti bilja ove sezone. Osim što su obezbeđeni inputi i spremna mehanizacija, u ovoj zadruzi su preduzete sve mere zaštite ljudi, koje je preporučila medicinska struka i Vlada Srbije. Svi zaposleni nose zaštitne maske i rukavice, sprovodi se dezinfekcija radnog prostora. Ono što sledi jeste setva na površini nešto većoj od 500 ha, najpre peršuna i paprike, a zatim i kukuruza. S obzirom na to da su nabavljene dozvole i za rad tokom policijskog časa, ne bi trebalo da bude problema da se svi poslovi obave u predviđenim rokovima. 
- Dozvole za rad u toku poli-cijskog časa smo mi kao preduzeće dobili podnošenjem zahteva, re-gistrovanjem na sajtu Privredne komore Srbije i MUP-a, pri čemu je dostavljen spisak s imenima zaposlenih.  Za sada, nemamo potrebu za 24 sata rada, ali kako nam za 10 do 15 dana sledi košenje spanaća i ječma, da bismo obavili i setvu na vreme, moraćemo da radimo u tri smene, kaže direktor ZZ "Paprika Martonoš" Toša Matić. 
Ističe da je proizvodnja hrane od strateškog značaja za  državu, te smatra da će i u slučaju uvođenja policijskog časa u trajanju od 24 sata ratarima biti dozvoljeno da rade setvu, bar u nekom vremenskom intervalu. 
Matić procenjuje da, bez obzira na dešavanja u Evropi i svetu u vezi sa pandemijom virusom Covid 19, na tržištu neće doći do značajnog pomeranja kada je u pitanju hrana, jer očekuje isti nivo potrošnje kao i pre epidemije. 
Ratar iz Kaća i predsednik Upravnog odbora Kluba 100P plus, Vojislav Malešev, poslove na njivi obavlja u periodu kada je dozvoljeno kretanje u toku dana. Sa sobom, kao i njegovi zaposleni, nosi potvrdu o registrovanom gazdinstvu. Spreman je za setvu kukuruza i soje, a sav repromate-rijal je nabavio još pre dva meseca. Dobavljači inputa, kako je objasnio, davali su određene popuste prilikom ugovaranja nabavke, najčešće na kupljenu količinu, a sada zbog aktuelne situacije sa virusom korona trgovinske kuće ne daju nikakve ustupke kupcima. 
- Poljoprivrednici moraju sav repromaterijal da nabave ranije, jer kada krenu poslovi, nema vremena za to, kaže Malešev, koji je optimista po pitanju obavljanja setve, jer se ona mora uraditi na vreme. 
Ovaj ugledni poljoprivrednik smatra da poljoprivredu treba izuzeti iz mera celodnevne zabrane kretanja koja se najavljuje iz više razloga. 
- Treba obezbediti hranu, a setvu uraditi u roku, jer propušteno ne možemo da nadoknadimo ukoliko ne posejemo na vreme. Zna se šta su agrorokovi, kaže Malešev, i ističe da poljoprivrednici u traktoru, kao i na njivi ne ugrožavaju ni svoje niti zdravlje drugih ljudi. 
Ovogodišnja setva je skuplja nego prošlogodišnja za nekih 10 odsto, ocenjuje Malešev, i naglašava da je u regionu došlo do pada cene dizel-goriva, što se ne dešava na domaćem tržištu. Navodi primer Austrije, gde je redovna cena ovog goriva  manja od evra.
 
Uobičajena setvena struktura
 
Ratari su se odlučili manje-više za uobičajenu setvenu strukturu, a ne plaše se neizvesnosti na tržištu poljoprivrednih proizvoda u budućnosti, jer na nepoznanice su već navikli. 
Nikola Radanov iz Pančeva u prolećnoj setvi će zasnovati proizvodnju suncokreta i kukuruza na  ukupnoj površini oko 450 ha. Ove godine se opredelio da ne ugovara proizvodnju suncokreta, već će, kada dođe žetva, odlučiti kome će prodati robu. Premišljao se, kako kaže, da li da ugovara proizvodnju. Kao proizvođaču nuđena mu je otkupna cena 295, odnosno 300 evra po toni kao otkupljivaču.  Ipak, kako ne očekuje velike oscilacije oko cene od 300 evra, odlučio je da ostane nezavisan. Radanov u ovom momentu ne razmišlja puno ni o ceni setve. Repromaterijal stiže, a kako kaže, misli da će ovogodišnja setva biti jeftinija u odnosu na lanjsku, pogotovo ako se uzme u obzir i pad cene dizel-goriva. Ono što ga najviše brine u ovom momentu jeste da li će završiti setvu u roku, s obzirom na ograničeno kretanje u skladu sa policijskim časom.
- Plan je da setvu počnem 4-5. aprila i da u dva dana zasejem suncokret na oko 100 hektara. Zatim bih nastavio sa setvom kukuruza negde do 15. aprila,  a potom od 15. do 20. aprila bih  završio sa suncokretom. To bi bilo idealno, na-ravno ako vremenske prilike dozvole, kaže Radanov. 
Objašnjava nam: da bi plan realizovao, u traktoru bi, u vreme setve, kako je to ranijih godina radio, trebalo da provode od osam sati ujutro pa do jedan sat iza ponoći. To sada - bez posebnih dnevnih dozvola koje mora svakodnevno da obezbedi - neće moći. Ipak, ovaj ratar smatra da postoji rešenje. Kada bi se dozvoljeno vreme za rad pomerilo, na primer, od pet ujutro pa do 21 čas, to bi bilo, kako kaže, prihvatljivo za one poljoprivrednike koji imaju da poseju veću površinu. 
 
Ratari se uglavnom oslanjaju na zadruge
 
I Zemljoradnička zadruga "Beška" u istoimenom mestu je spremna za predstojeću setvu uljarica, soje i suncokreta, kao i kukuruza. 
- U ovoj novonastaloj situaciji pridržavamo se svih mera. Organizovali smo se, da ne bismo propustili momente koje je potrebno ispoštovati u poljoprivredi. Zaposleni koji rade na njivama to sprovode u delo, a administrativni radnici posao obavljaju od kuće. Repromaterijal koji je dosad dopremljen podeljen je kooperantima, a onaj koji dolazi biće im isporučen kako oni ne bi morali da dolaze do Zadruge, kaže direktor ZZ "Beška" Dragan Lončar. 
 I ovo preduzeće nabavlja dozvole za rad i ispisuje svakodnevno radne naloge za svoje zaposlene koji ostaju da urade svoje zadatke i u vreme zabrane kretanja, ako je to potrebno, a misli i na svoje zadrugare starije od 65 godina.  
- To su naši stari partneri. Oni nemaju potrebu da dolaze i izlaze. Poslovi će im biti urađeni, isplanirali smo da sve teče bez problema i da pri tome ispoštujemo rokove, kaže Lončar.
 Kako su ovog proleća izostali subvencionisani kratkoročni krediti namenjeni za nabavku  repromate-rijala, iako su najavljeni, zadruge su mnogim ratarima oslonac, a oni koji ugovaraju proizvodnju sa zadrugama su 100 odsto u kreditu, što se tiče repromaterijala i usluge. 
- To znači da mi proizvodnju koju organizujemo u potpunosti zatvaramo. Imamo realizaciju poslova koju odrađujemo i naplatu koja se obavlja tako što se naši koo-peranti, u momentu kada žele, po berzanskim cenama i uz odbitak troškova lagera, kroz robu opre-deljuju za povraćaj kredita, objasnio je Lončar. 
Za setvu je u ZZ "Beška" spremno sve kao i uvek u ovo vreme, i repromaterijal i mehanizacija, kao i zaposleni. Od najvećeg značaja u predstojećoj setvi, kako ocenjuje  Dragan Lončar, jeste da ljudi koji rade na pogonskim  mašinama sačuvaju zdravlje i  da ne budu izbačeni iz stroja, na šta najviše uticaja ima ljudski faktor.
 
Marija Antanasković