* Uginule jedinke na parcelama moraju se sakupljati kao i ostaci neiskorišćenog insekticida, kako bi se sprečila trovanja prirodnih neprijatelja glodara, a naročito ptica
 
Poljski glodari su ekonomski veoma važne štetočine, koje mogu značajno umanjiti prinose na gajenim usevima ukoliko se ne uništavaju na vreme. Od štetnih poljskih glodara, kod nas su ekonomski najznačajniji iz familije kratkorepih miševa (Cricetidae) poljska voluharica (Microtus arvalis) i hrčak (Cricetus cricetus), a u usevima koji se navodnjavaju od značaja mogu biti i vodena (Arvicola terrestris) i podzemna voluharica (Pytimus subterraneus). 
Hrčak zimu provodi u zimskom snu, dok su ostali glodari aktivni tokom cele godine.
Poljska voluharica u okviru kolonija živi u parovima od šest meseci do dve godine. Aktivna je tokom cele godine, hrani se nežnim, sočnim biljnim delovima. Tokom vegetacije najviše nastanjuje lucerišta, dok zimi štete pravi na ozimim strnim žitima. Štete čini i na samom semenu, koje je tek posejano, nastavlja ishranu na izniklim biljkama, praveći na parcelama pod usevima prazna mesta. Povećanu brojnost populacije treba očekivati posle duge i tople jeseni, blage zime s dugotrajnim i dubokim snežnim pokrivačem, te ranog toplog i suvog proleća. 
Poljski glodari najveće štete prave u vreme setve, jer sakupljaju seme i odnose ga u leglo.
Poljski glodari prave štete u pšenici i ozimim žitaricama od momenta setve (unošenja semena u zemlju) do kraja vegetacije. 
Vrste glodara se međusobno razlikuju po načinima oštećenja i biljkama koje preferiraju, i po tome je moguće utvrditi o kojoj se vrsti štetočine radi. Wihova brojnost u velikoj meri zavisi od raspoložive hrane i temperaturnih uslova sredine.
Poljski glodari mogu naneti značajne štete u strništima, lucerištima i voćnjacima, u uslovima velike brojnosti. Do prenamnoženosti glodara dolazi usled različitih faktora kao što su povoljni klimatski uslovi, stanište, izvori hrane, redukovana obrada, čime se smanjuje uticaj na svakodnevnu aktivnost glodara.
Intenzitet napada određuje se na osnovu broja aktivnih rupa po hektaru. Aktivnost rupa se utvrđuje zatrpavanjem postojećih rupa i njihovim praćenjem Ukoliko u sledećem obilasku rupe ponovo budu otkopane, ubrajaju se u aktivne rupe. 
Važno je da se tokom jeseni, kakva je ova, redovno obilaze parcele i ako se utvrdi da je brojnost aktivnih rupa u porastu, treba obaviti hemijsko suzbijanje postavljanjem rodenticidnih mamaca (cink-fosfid, antikolin, brodiolon mamac) u aktivne rupe. Hemijsko suzbijanje poljske i podzemne voluharice na strnim žitima i žarištima ili lucerištima izvodi se tokom ranog proleća i kasne jeseni, a vodene voluharice tokom cele godine, pošto njena brojnost u zimskom periodu ne opada u značajnoj meri. Poljski miševi se suzbijaju odmah po uočavanju njihovog prisustva, naročito na parcelama sa semenskim usevima. Suzbijanje hrčka najbolje je izvoditi kada se celokupna populacija probudi iz zimskog sna, a to je najčešće od početka aprila do početka maja
Potrebno je preduzeti i preventivne mere, a one podrazumevaju:
- intenzivnu agrotehniiku;
- blagovremenu setvu, žetvu, prostornu izolaciju od mogućih žarišta (utrine, neobrađeni tereni, obale); 
- zaoravanje žetvenih ostataka. 
Posebno treba voditi računa o prirodnim neprijateljima glodara (sove, ostale grabljivice, lisice), a tamo gde je moguće za njih praviti stajališta u atarima.
Takođe, važno je voditi računa o pravilnoj primeni mamaca, tj. posle stavljanja mamaca treba zatrpavati aktivne rupe, zbog zaštite od divljači. Uginule jedinke na parcelama moraju se sakupljati kao i ostaci neiskorišćenog insekticida kako bi se sprečila trovanja prirodnih neprijatelja glodara, a naročito ptica.
 
Dipl. inž. Slavica Maksimović
PSSS "Šabac"