* Primenjuje se kada  opadne 70% lišća, po suvom i tihom vremenu, uz obaveznu primenu lične zaštitne opreme i kalibrisanih uređaja
 
Pravi je momenat za planiranje radova u voćnjaku u cilju pripreme biljaka za predstojeću zimu i smanjenja infektivnog potencijala, bolesti koje se javljaju i zimi i štetočina.
Primenom svih raspoloživih higijensko-sanitarnih mera potrebno je srediti i počistiti zasade, a nakon toga obaviti nezamenljivo jesenje plavo prskanje i krečenje voćaka. 
Ovogodišnju jesen karakteriše izuzetno sušan period, s visokim temperaturama, što je dovelo do produžene vegetacije, a samim tim i do odlaganja neophodnih jesenjih radova u voćnjaku. U novembru dolazi do smanjenja broja sunčanih sati, pojave magle i sve nižih temperatura, pa i pojave mraza. Takođe, to je period kada treba započeti radove u voćnjaku kako bi se biljke adekvatno pripremile za zimu.
Nakon berbe treba ukloniti suve, mumificirane i preostale plodove, pokupiti sve suve i polomljene grane i grančice i izneti iz voćnjaka i zapaliti. Isto treba uraditi i s opalim lišćem.
Ovom mehaničkom merom osigurava se da  se paraziti koji prezimljavaju ne zadrže u opalom lišću, na suvim granama  i u preostalim plodovima, koji na voćkama ili na zemljištu mogu biti izvor infekcije za narednu godinu. Manji prinos, rod lošijeg kvaliteta ili sušenje voćke često su posledice prisustva tih prezimelih patogena.
 
Prskanje voćaka
 
Sledeći korak je jesenje plavo prskanje voćaka. Jesenje prskanje se obavlja bakarnim preparatima, jer oslobođeni bakarni joni imaju baktericidno i fungicidno dejstvo. Ovim prskanjem sprovodi se zaštita stabla, njegovih grana i grančica od brojnih patogena koji prezimljavaju na kori, u njenim pukotinama, rak-ranama, mumificiranim plodovima i ispod same površine zemljišta. Za ovaj tretman mogu se koristiti svi bakarni preparati. Kako se radi o fazi mirovanja biljaka, preporučuje se korišćenje gornjih granica koncentracija navedenih u upustvu.
Prskanje treba obaviti kada  opadne 70% lišća, po suvom i tihom vremenu, uz obaveznu primenu lične zaštitne opreme i kalibrisanih uređaja (atomizeri i prskalice) kojima se tretiranje obavlja. Kako bi prskanje imalo efekta, primenjeni bakarni preparat treba da klizi od vrha krošnje preko ramenih grana i stabla do površine zemlje, odnosno zasad treba okupati. Ovo se može izvesti isključivo primenom veće količine vode (1.200-1.500 l/ha). Ukoliko nakon obavljenog tretiranja nastupi period vlažnog vremena, a temperatura vazduha bude iznad 5° C do 7° C, tretman treba ponoviti kada list sasvim opadne. Ovo važi za zasade u kojima su prisutni smolotočina ili drugi simptomi propadanja tkiva. Efekat ovog tretiranja umnogome zavisi od toga kako je i na koj način izveden.
Propust učinjen izostavljanjem plavog prskanja ili njegovim nekvalitetnim izvođenjem na koštičavom voću ne može se korigovati u proleće. Jesenje plavo prskanje je korisno i potrebno i u zasadima jabučastog voća.
 
Krečenje stabla
Još jedna korisna agrotehnička mera koju ne treba izostaviti tokom faze mirovanja voćaka je krečenje stabla. Primenom ove mere voćke se ne štite samo od patogena, njena osnovna uloga je da ih zaštiti od nedaća koje donosi naglo kolebanje temperature tokom zime – od mrazopuca kore, odnosno uzdužnog pucanja kore stabla, kao i uništavanja lišajeva i mahovina koje su idealna mesta za prezimljavanje štetnih oragnizama (patogena) koji dalje štete biljci.
Uloga krečenja je da s ranim prolećem i čestim oscilacijama  temperature odbija Sunčevu svetlost i toplotu. Kada se voćka zagreje, kreće vegetacija, što može biti pogubno ako naglo zahladi. "Sokovi" koji krenu kroz voćku, zbog naglog zahlađenja, mogu izazvati smrzavanje, koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca.
Upravo ta mesta u rano proleće mogu biti idealna staništa za razvoj gljivičnih i bakterijskih infekcija. Krečenjem stabla pomera se kretanje vegetacije u proleće, pa se izbegavaju štete na stablima i pupoljcima usled ranih prolećnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja. Ukoliko usled obilnijih padavina dođe do spiranja kreča sa stabla, krečenje treba ponoviti krajem zime.
Plavim prskanjem i krečenjem ne samo da se čuva zdravlje biljke i ona priprema za prezimljavanje već se osigurava dobar i kvalitetan rod za narednu godinu.
Tekst i  foto: dipl. inž. Lidija Vulović
PSSS "Kragujevac"